Farbanju i ukrašavanju jaja za Vaskrs, raduju se najmlađi, ali i stariji članovi porodice. Pripreme za jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, budi kreativnost i sreću. Zbog toga se svake godine u nedjelji prije Vaskrsa posjećuju pijace i prodavnice kako bi se nabavile vještačke farbe ali i povrće za prirodno farbanje, naljepnice, gaćice za jaja, ukrasne salvete za dekupaž i drugo, ali u prvom planu, uglavnom, znatno veće količine jaja.
Uzgoj živine na više načina negativno utiče na životnu sredinu, zbog čega bi trebalo da se uzgajivači okrenu održivijim praksama. U danima pred nama, kada se u domovima pravoslavnih vjernika sprovode pripreme za proslavu Vaskrsa, dobro bi bilo iznijeti još jedan od načina kako da ujedno učinimo srećnim nas, ali i našu planetu.
Do trenutka kada kokoška snese jaje, u značajnim količinama upotrebljava se jedan od kritičnih resursa – voda. S obzirom na to da se ova živina hrani žitaricama, voda je potrebna za zalivanje usjeva, kao što su kukuruz ili soja. Tu je i upotreba vode koju ove životinje piju, a ona se takođe koristi i za čišćenje i dezinfekciju prostora u kojem se uzgajaju, kao i dalji pogon. Inovativna rješenja omogućila su da održive farme koriste tehnologiju koja, primjera radi, dozira vodu za piće onoliko koliko je potrebna, bez rasipanja. Takođe, za higijensko održavanje i zalivanje usjeva primjenjuje se metod sakupljanja kišnice.
Tehnologija prati i kontroliše i optimalnu temperaturu. Iako je za ovakve procese potrebna dodatna upotreba električne energije, održive farme sve češće primjenjuju postavljanje solarnih panela. Jedan od načina jeste njihova instalacija na krovovima objekata u kojima se živina uzgaja. Drugi način, ujedno rješava još jedan od problema u vezi sa uzgojem. Riječ je o solarnim ogradama koje omogućavaju da se, sa jedne strane, životinje slobodno i bezbijedno kreću na otvorenom prostoru, a sa druge strane proizvodi čistu energiju za potrebe farmera.
Većini je poznato da farmeri koriste često pesticide kako bi poboljšali usjeve potrebne za ishranu živine. Takođe se direktno u hranu ubacuju ne tako zdravi dodaci, za brži i bolji rast. Ne samo za životinje i ljude, već su ovake prakse vrlo štetne za životnu sredinu, a kao začarani krug, od zdravlja prirode zavisi i zdravlje svih živih bića. Kako bi se smanjila upotreba štetnih supstanci, ono što farmeri mogu da primjene, jeste da od izmeta živine proizvedu organsko đubrivo za uzgoj usjeva potrebnih za ishranu ovih životinja.
Ovo su samo neki od načina kako farme mogu da postanu održivije. Aktivnosti koje se sprovode kako bi se zadovoljile potrebe čovjeka ne moraju nužno da predstavljaju veliku prijetnju po životnu sredinu. Nekada je potrebna samo dobra volja da načinimo prvi korak prema održivijoj budućnosti.
U duhu predstojećeg praznika, željela bih da podstaknem sve ljude dobre volje da probude u sebi brigu prema prirodi i da svoju kreativnost preusmjere na ideje koje će srećnima učiniti i njihove najbliže, ali i planetu. Različiti su načini kako i farbanje i ukrašavanje uskršnjih jaja može da bude eko. U prodavnicama mogu da se pronađu boje na prirodnoj bazi, a uvijek su tu i tehnike koje su naše bake koristile – dobijanje prirodnih boja, recimo, od povrća kao što je ljuska luka, crveni kupus ili od začina za koji ću kao primjer navesti kurkumu.
Katarina Vuinac
