Zelena planeta između dostopije i utopije

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Tog dana me je na ulaznim vratima zgrade presreo uznemireni komšija sa objavom da „lift ponovo ne radi!“ Primetila sam da moj sagovornik nervozno gužva parče folije dok nabraja sve odgovorne za ovaj nemili događaj, a kada smo se konačno rastali, bacio je omot ispred vrata.

„Vidite da je ionako sve prljavo, čak ni čistačica ne radi svoj posao“, bile su njegove riječi i očigledno razlog zašto nije tražio kantu za smeće.

I zaista, zagađenje životne sredine kojem sam upravo posvijedočila neće dovesti do ekološke katastrofe, ali je pogoršalo situaciju za vrlo mali postotak. Kada se ovi mali procenti zbroje, imamo velike ekološke posljedice koje su se mogle spriječiti samo da je svako od nas postupio savjesno.

A šta ako preokrenemo situaciju? Da, umjesto da dozvolimo sebi da budemo neodgovorni prema okolini uz izgovor „to je samo mali omot od čokolade, ništa strašno“, svi mi počinjemo da je vrlo malim doprinosima čuvamo.

Upravo to je ideja protopije, relativno novog društvenog koncepta koji nam govori da do svih velikih promjena u svijetu treba doći postepeno, malim, ali važnim koracima.

Monika Bjellskait, futuristkinja i osnivačica istraživačke platforme Protopian Futures, objasnila je u svom predavanju, dostupnom na YouTube kanalu Google design, šta znači pojam protopija.

Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)

Prema njezinim riječima, termin je skovao Kevin Kelly, poznati futurista i urednik časopisa Wired. Riječ protopija dolazi od riječi pronoia, što znači suprotno od paranoje – umjesto da vjerujemo da je cijeli svijet protiv nas, pronoia, ili protopia, nas uvjerava da je cijeli svijet uz nas.

Umjesto da bespomoćno čitamo o plastičnom otpadu i šumskim požarima, protopija nas potiče na kreativnost kako bismo na svaki mogući način doprinijeli zaštiti prirodnih resursa. To otklanja osjećaj bespomoćnosti i stavlja nas u ulogu aktivnih boraca protiv klimatskih promjena koji su uzeli budućnost planete u svoje ruke.

Istina je da ne možemo svi postaviti solarne panele na svoj krov ili voziti najnoviji električni SUV, ali postoje reciklaža, čišćenje javnih površina i mnoga druga rješenja koja možemo lako i besplatno implementirati.

Iako još uvijek nema puno članaka na ovu temu, osnovna ideja je da je svaki, pa i najmanji doprinos boljem svijetu važan. Zapitajmo se „šta sada mogu učiniti za bolji svijet“, umjesto da se molimo za čudo koje će momentalno otkloniti sve naše nevolje.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti