Evropska komisija predložila je odlaganje za godinu dana primjene pojedinih odredbi Uredbe EU o metanu koje se odnose na uvoz nafte, prirodnog gasa i uglja. Prijedlog dolazi, kako navode, u trenutku kada se Evropa suočava sa visokim cijenama energije i pritiscima na energetska tržišta povezanim sa sukobom na Bliskom istoku, što bi moglo uticati i na sigurnost snabdijevanja.
Uredba EU o metanu, usvojena 2024. godine, prvi je sveobuhvatni propis u svijetu koji reguliše emisije metana povezane i sa uvozom nafte, gasa i uglja. Cilj je smanjenje emisija ovog gasa, koji je drugi najveći izvor emisija gasova sa efektom staklene bašte, poslije ugljen-dioksida (CO₂).
Predloženo odlaganje odnosi se na obaveze praćenja, izvještavanja i verifikacije za uvoznike prirodnog gasa, nafte i uglja, kao i na izvještavanje o intenzitetu emisija metana, koje se odnosi i na uvoznike i na proizvođače u EU.
Pročitajte još:
- Energetska zajednica mapirala emisije metana: Poljoprivreda i otpad značajni izvori
- Cijena emisije CO₂ za srpske izvoznike 75,34 eura po toni – šta donosi CBAM
- Hrvatska smanjila emisije, SO₂ pao za više od 97 odsto – slijedi teži put do ciljeva za 2030.
Prema obrazloženju Komisije, dodatno vrijeme trebalo bi da ublaži pritisak na evropsku industriju i nacionalne administracije, ali i da smanji rizik od dodatnog opterećenja sigurnosti snabdijevanja uvoznim fosilnim gorivima u aktuelnim geopolitičkim okolnostima.
Komisija navodi da predložene izmjene ne mijenjaju ciljeve ni obuhvat Uredbe, već pomjeraju rokove za ispunjavanje određenih obaveza. Time bi uvoznici dobili još godinu dana za usklađivanje sa propisima.
Prijedlog će biti upućen Evropskom parlamentu i Savjetu EU na razmatranje i usvajanje, a za njegovo stupanje na snagu potrebno je da ga ta tijela usvoje.
Komisija je 12. oktobra pokrenula i javne konsultacije o obrascima za izvještavanje o emisijama metana iz sektora nafte, gasa i uglja. Obrasci bi trebalo da budu utvrđeni provedbenim aktom.
Energetski portal