Dešavanja na Bliskom istoku dovela su do poremećaja na međunarodnom tržištu gasa, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je kvartalni izvještaj u kojem predstavlja pregled dešavanja tokom grijne sezone 2025/2026, uz analizu posljedica po skladištenje, transport i cijene.
Kriza je izazvala duboke poremećaje kratkoročnih tržišnih osnova, ali ima uticaj i na srednjoročne izglede za prirodni gas. Do sada je zabilježen gubitak od gotovo 20 odsto globalnog snabdijevanja tečnim prirodnim gasom (LNG), što je izazvalo snažnu nestabilnost cijena.
Štaviše, kako je istaknuto u izvještaju, u Aziji i Evropi cijene su dostigle najviše nivoe od energetske krize 2022. i 2023. godine.
Pročitajte još:
- Ember: Čista energija zadovoljila svu novu potražnju za strujom u 2025.
- NASA isključila instrument na svemirskoj letjelici radi uštede energije i produženja misije
- Globalna energetska kriza – strategije Evrope za očuvanje stabilnosti
Kada je riječ o srednjoročnim izgledima, na njih će uticati oštećenja postrojenja za ukapljivanje prirodnog gasa (LNG). IEA navodi da je nagli pad ponude doveo i do preusmjeravanja LNG isporuka ka tržištima koja su spremna da plate višu cijenu, prije svega u Aziji.
IEA upozorava da bi posljedice krize mogle da odlože očekivani LNG talas za najmanje dvije godine, uz značajan gubitak planiranih kapaciteta do 2030. godine. Trajanje blokade Ormuskog moreuza ostaće ključna neizvjesnost za globalno tržište gasa u 2026. godini, jer svaki mjesec prekida tranzita LNG-a znači gubitak oko 10 milijardi kubnih metara ponude.
Energetski portal