Ekonomija i energetika, nakon perioda relativne stabilnosti, ponovo se nalaze pred ozbiljnim izazovima usljed geopolitičke nestabilnosti na Bliskom istoku, koja je dodatno intenzivirana početkom ove godine. Ovakav razvoj događaja brzo se odrazio na globalno tržište, podstičući zemlje širom svijeta da ubrzano donose pakete mjera i krizne planove usmjerene ka očuvanju energetske sigurnosti i cenovne stabilnosti. Energetska nezavisnost time je još jednom potvrđena kao jedan od ključnih stubova nacionalne bezbjednosti.
U nastavku teksta biće predstavljen pregled kratkoročnih i strateških odgovora odabranih evropskih zemalja i institucija, koji ilustruju različite pristupe reagovanju na aktuelnu situaciju. Važno je napomenuti da su prikazani podaci zasnovani na okolnostima i zvaničnim odlukama donetim tokom marta, zaključno sa početkom aprila 2026. godine.
Prije nego što se osvrnemo na pojedinačne primjere, treba sagledati širi okvir mjera koje su države primjenjivale kao odgovor na poremećaje na energetskom tržištu. U najkraćem, ovi odgovori mogu se podijeliti na kratkoročne i dugoročne. Kratkoročne mjere bile su usmjerene na ublažavanje neposrednog pritiska na građane i privredu i obuhvatale su ograničavanje cijena energenata, smanjenje akciza i poreza, puštanje državnih rezervi na tržište, kao i, u pojedinim slučajevima, ograničenja izvoza. S druge strane, dugoročnije politike fokusirane su na jačanje otpornosti energetskog sistema. One podrazumijevaju povećana ulaganja u obnovljive izvore energije, unapređenje energetske efikasnosti, diversifikaciju izvora snabdijevanja, kao i podsticaje za električna vozila i širu elektrifikaciju potrošnje.
Iako zvaničnici Evropske unije navode da stabilnost snabdijevanja za sada nije ugrožena, istovremeno se naglašava potreba da se države-članice pridržavaju određenih mjera. Kao jedan od razloga trenutne stabilnosti navodi se obaveza država-članica da održavaju zalihe nafte, ali i da imaju planove za reagovanje u slučaju eventualnog poremećaja u snabdijevanju.
Kako bi se dugoročno održala stabilnost, Evropska komisija je uputila pismo ministrima energetike država-članica. U tom pismu komesar poziva na bolju koordinaciju i razmatranje dobrovoljnih mjera štednje goriva, sa posebnim fokusom na sektor transporta, u skladu sa preporukama Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz njenog plana u deset tačaka za smanjenje potrošnje nafte.
Plan predviđa konkretne mjere koje vlade, kompanije i domaćinstva mogu primijeniti kako bi smanjili potrošnju i ublažili ekonomske posljedice poremećaja izazvanih ratom na Bliskom istoku. Posebna pažnja usmjerena je na drumski saobraćaj, koji čini gotovo polovinu globalne potražnje za naftom, ali mjere obuhvataju i avio-saobraćaj, kuvanje i industriju.
Deset tačaka odnose se na:
-
Povećanje rada od kuće na poslovima koji su pogodni za rad na daljinu
-
Smanjenje brzine na autoputevima za najmanje 10 kilometara na sat
-
Prelazak sa privatnih automobila na javni prevoz
-
Uvođenje sistema naizmjenične vožnje po registarskim tablicama u velikim gradovima
-
Više putnika u jednom vozilu, uz ekonomičnije prilagođenu vožnju
-
Bolje planiranje ruta, redovno održavanje vozila i optimalno korišćenje kapaciteta komercijalnog transporta
-
Preusmjeravanje LPG-a iz saobraćaja ka domaćinstvima, što omogućava njegovo korišćenje za osnovne potrebe, poput kuvanja
-
Smanjenje broja letova, posebno poslovnih, ukoliko postoje alternative
-
Prelazak na električne uređaje za kuvanje i druge alternative, čime se smanjuje zavisnost od LPG-a u domaćinstvima
-
Korišćenje alternativnih sirovina i unapređenje efikasnosti proizvodnih procesa u industriji, što smanjuje potrošnju nafte i oslobađa resurse za prioritetne potrebe
U FOKUSU:
- Kraljevac: Rezervat koji pokazuje da je budućnost u zajedništvu
- EcoHive – inovacija koja je automatizovala zaštitu pčela
- Stanje i perspektive baterijskih sistema za skladištenje energije u EU
Mjere država-članica
Rumunija
Kao jedan od najodlučnijih primjera izdvaja se Rumunija. Vlada ove zemlje u martu je usvojila dvije važne uredbe. Prva predstavlja stratešku odluku za tržište gasa, čime je maksimalna cijena prirodnog gasa za domaćinstva produžena do marta 2027. godine. Drugom uredbom proglašena je krizna situacija na tržištu sirove nafte i naftnih derivata. Ove mjere stupile su na snagu 1. aprila i trajaće do 30. juna 2026. godine, uz mogućnost produženja, u zavisnosti od situacije na Bliskom istoku.
Rumunija je uvela obavezu prethodnog odobrenja države za izvoz dizela i sirove nafte. Kompanije koje žele da izvoze ili isporučuju gorivo unutar Evropske unije neophodno je da podnesu zahtjev i prateću dokumentaciju nadležnim institucijama, čime država osigurava prioritet domaćem snabdijevanju. Ukoliko dođe do nepoštovanja mjere, propisuje se i mogućnost kazni od pet do 10 odsto prometa, uz konfiskaciju robe. Istovremeno, ograničene su trgovačke marže za proizvođače, uvoznike i distributere na nivoe iz 2025. godine kako bi se spriječilo neopravdano povećanje cijena na pumpama. Dodatno, dozvoljeno je da se udio biodizela u benzinu smanji sa osam na minimum dva odsto, što direktno utiče na snižavanje konačne cijene za građane. Uporedo s ovim mjerama, vlada je izmijenila i pravila o državnim subvencijama za dizel-gorivo kako bi se ubrzala isplata pomoći transportnim operaterima.
Hrvatska
U drugoj polovini marta, Hrvatska je donijela 10. paket mjera, koji je prvenstveno usmjeren bio na zaštitu građana i privrede. Paket je kao cilj postavio ublažavanje posljedica naglog porasta cijena, uz očuvanje sigurnosti snabdijevanja energijom. Jedna od odluka bila je da se mjere za električnu energiju produže do 30. septembra 2026. godine, odnosno da će za domaćinstva i neprofitni sektor cijene ostati nepromijenjene. Kada je riječ o preduzetnicima, u šestomjesečnom periodu biće nastavljen model ograničenja cijena za potrošnju do 250.000 kWh. Kada je riječ o gasu, do kraja septembra ove godine obezbijeđena je stabilnost snabdijevanja i spriječen je rast cijena.
Takođe, obezbijeđena su i sredstva u iznosu od 55 miliona eura za naknadu troškova energije, čime se ublažava rast cijena, dok je više od 125.000 najugroženijih građana dobilo direktnu novčanu podršku. Ova zemlja je donosila i kratkoročnije mjere određivanjem najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, čime su se ograničavale cijene goriva i ublažavao njihov rast.
Kada je riječ o dugoročnim mjerama, u 10. paketu mjera navedeno je da je obezbijeđeno blizu 250 miliona eura za investicije u energetsku opornost, što obuhvata obnovljive izvore energije, modernizaciju sistema i povećanje energetske efikasnosti.
Italija
Italija je donijela jednu drugačiju odluku, kada je zvanično odložila postepeno ukidanje termoelektrana na ugalj na 2038. godinu, što će biti 13 godina nakon roka koji je predviđen Italijanskim nacionalnim energetskim planom (PNIEC) iz 2024. godine. Ova zemlja okrenula se obezbjeđivanju sigurnijeg snabdijevanja gasom. U tom kontekstu, kako su prenosili italijanski mediji, premijerka Italije posjetila je u martu Alžir, kako bi se dogovorilo hitno povećanje isporuka gasa kroz gasovod TransMed.
Pored toga, italijanska multinacionalna energetska kompanija Eni dogovorila je dublju saradnju sa državnom naftnom i gasnom kompanijom Alžira – Sonatrach na istraživanju novih nalazišta gasa. Sredinom marta, ova kompanija objavila je da je pronašla dva nova nalazišta gasa u Libiji – Bahr Essalam South 2 i 3 – sa ukupnim procijenjenim rezervama većim od jednog triliona kubnih stopa (Tcf). Nalazišta se nalaze oko 85 kilometara od obale, u blizini postojećeg ofšor polja Bahr Essalam, što će omogućiti brzu eksploataciju kroz postojeću infrastrukturu. Prvi testovi potvrdili su visok kvalitet rezervoara i značajan proizvodni potencijal. Proizvedeni gas biće namijenjen domaćem tržištu Libije, ali i izvozu u Italiju.
Španija
U Španiji je Savjet ministara usvojio dva Kraljevska dekreta-zakona – prvi, koji se odnosi na sveobuhvatni plan odgovora na krizu na Bliskom istoku, i drugi, koji uvodi mjere u oblasti zakupa (iznajmljivanja stanova) kao odgovor na ekonomske i socijalne posljedice rata u Iranu.
Prvi dekret predviđa mobilizaciju od čak pet milijardi eura i obuhvata dvije grupe mjera. Kratkoročne mjere imaju za cilj da odmah ublaže posljedice krize, kroz smanjenje poreza na energente, dodatnu podršku građanima, posebno najugroženijima, kao i pomoć privredi i ključnim sektorima, poput transporta i poljoprivrede, kako bi se spriječio dalji rast cijena i očuvala stabilnost tržišta. S druge strane, dugoročne (strateške) mjere usmjerene su na jačanje otpornosti sistema i smanjenje zavisnosti od budućih kriza. Fokus je na ubrzanju ulaganja u obnovljive izvore energije, jačanju energetske nezavisnosti, kao i razvoju kapaciteta za skladištenje energije i modernizaciji energetske infrastrukture.
Drugi dekret odnosi se na tržište stanovanja i predviđa produženje postojećih ugovora o zakupu, kao i ograničenje rasta kirija, s ciljem zaštite građana u uslovima povećanih troškova života i ekonomske neizvjesnosti.
Velika Britanija
Iako više nije članica Evropske unije, kao posljednji primjer navodimo Veliku Britaniju, imajući u vidu njen značaj kao evropske države. Vlada Velike Britanije planira da uvede jeftiniju struju tokom vjetrovitih dana, kada vjetroelektrane proizvode više energije nego što mreža može da preuzme. U tim periodima, domaćinstva u blizini vjetroparkova plaćala bi nižu cijenu električne energije kako bi se višak struje iskoristio umjesto da ostane neupotrebljen. Odlukom koja je takođe donijeta prošlog mjeseca, uvode se plug-in solarni paneli, koji će biti dostupni u prodavnicama, omogućavajući domaćinstvima da smanje račune za energiju bez velikih troškova instalacije. Pored toga, u okviru standarda Future Homes Standard, na snagu je stupila nova odluka koja uvodi pravilo da će većina novih kuća biti građena sa ugrađenim solarnim panelima i efikasnim sistemima grijanja. Uz to, od 1. aprila do kraja juna domaćinstva plaćaju niže račune za struju.
Govoreći o ovim strateškim odlukama, treba pomenuti da je Velika Britanija najavila da će se veliki aukcijski krug za OIE održati u julu 2026. godine, u kojem bi moglo da učestvuje čak 18 vjetroparkova na moru, zajedno sa novim projektima vjetra na kopnu i solarne energije.
Sukob na Bliskom istoku doveo je do najvećeg globalnog poremećaja u snabdijevanju naftom u istoriji. Transport kroz Ormuski moreuz, koji čini oko 20 odsto globalne potrošnje nafte, trenutno je sveden na minimum. Podaci koje je objavila IEA pokazuju da je dnevno kroz ovaj moreuz prolazilo oko 20 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata.
Iako je obnova transporta kroz Ormuski moreuz ključna za stabilizaciju globalnog energetskog tržišta, države širom svijeta primjenjuju različite mjere na strani ponude i potražnje kako bi ublažile posljedice. Jedna od najznačajnijih strateških odluka na međunarodnom nivou u martu bila je oslobađanje 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi od strane članica Međunarodne agencije za energiju (IEA), što predstavlja najveće oslobađanje do sada u okviru te organizacije. Međutim, samim povećanjem ponude, trenutna nestašica ne može u potpunosti da se ublaži. Zbog toga kontrola i optimizacija potrošnje ostaju značajan i efikasan način da se smanji pritisak na korisnike, poboljša snabdijevanje i ojača energetska sigurnost.
Priredila: Katarina Vuinac