Svijet neće uspjeti da ograniči globalno zagrijavanje na 1,5°C bez prekoračenja tog praga, u skladu sa ciljem Pariskog sporazuma, pokazao je novi izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) o jazu u emisijama za 2026. godinu (Emissions Gap Report 2026).
Iako se prekoračenje ovog praga sada smatra neizbježnim, UNEP poziva na hitno djelovanje kako bi ono bilo što manje i trajalo što kraće, s ciljem da se globalna temperatura do kraja vijeka ponovo spusti ispod 1,5°C.
Ograničavanje globalnog zagrijavanja smanjiće rizike od ekstremnih vrućina, porasta nivoa mora, nestašice vode, gubitaka u poljoprivredi i narušavanja prirodnih sistema. To je posebno važno za najugroženije zemlje, uključujući male ostrvske države koje se već suočavaju sa ozbiljnim posljedicama porasta nivoa mora.
Pročitajte još:
- Srbija i Republika Srpska povezale četiri zaštićena područja u jedinstvenu cjelinu „Tara–Drina“
- Izvještaj o stanju planete 2026: Energetska tranzicija kao dio rješenja za očuvanje biodiverziteta
- Svake godine bacamo više od milijardu tona hrane, dok milioni ljudi gladuju
Kako ističu iz WWF-a, COP31 predstavlja važnu priliku za konkretan odgovor na upozorenja o klimatskim promjenama. Neophodno je da vlade ubrzaju sprovođenje klimatskih mjera, ispune obećanja o utrostručavanju kapaciteta obnovljivih izvora energije, postepenom napuštanju fosilnih goriva i smanjenju emisija metana, kao i da zaustave krčenje šuma i pokrenu procese obnove izgubljenih šumskih područja. Istovremeno, potrebno je postaviti ambicioznije klimatske ciljeve za 2035. i 2040. godinu.
Iz WWF-a naglašavaju i da vlade na COP31 moraju da dođu sa konkretnim planovima za ubrzanje klimatske tranzicije. To podrazumijeva veću dostupnost čiste energije domaćinstvima, preduzećima i zajednicama, kao i njenu širu primjenu u saobraćaju, grijanju i industriji. Umjesto novih obećanja, potrebno je da odluke donesene u Antaliji dovedu do konkretnih promjena i doprinesu sigurnijoj budućnosti za ljude i prirodu.
Energetski portal