Oktobar 2025. još jednom je razotkrio duboku strukturnu ranjivost hrvatskog elektroenergetskog sistema – najveći pojedinačni izvor električnoi energije bio je uvoz. Uprkos istorijski visokoj proizvodnji iz vjetra i stabilnom doprinosu ostalih obnovljivih izvora, slabija hidroenergija i povećano angažovanje fosilnih termoelektrana primorale su Hrvatsku da se u velikoj mjeri osloni na struju iz inostranstva, pre svega iz Mađarske.
Podaci koje je objavilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) pokazuju da je uvoz električne energije u oktobru činio čak 29,6 odsto raspoložive energije – najviše među svim pojedinačnim izvorima. Istovremeno, Hrvatska je uvozila i gasnu energiju iz susjedstva, dok domaći solarni potencijal i dalje nije ni izbliza iskorišćen u meri koja bi mogla da smanji oslanjanje na spoljna tržišta.
Najveći dio uvezene energije stigao je iz Mađarske, države koja je u posljednjih pet godina izgradila 5,5 GW solarnih kapaciteta – pet puta više od Hrvatske, koja je u istom periodu instalirala svega 1 GW. Zbog toga OIEH zaključuje da Hrvatska danas faktički „uvozi mađarsko sunce”, umjesto da razvija vlastite solarne potencijale, iako spada među evropske zemlje sa najviše sunčanih sati.
Pročitajte još:
- Albanija prelazi na tržišno zasnovanu podršku obnovljivoj energiji
- Zajednički projekat Italije i Slovenije za povećanje kapaciteta prekogranične veze za 600 MW
- Mobilnost bez emisija: Slovenija daje do 7.200 eura za kupovinu električnih automobila
Obnovljivi izvori sve važniji – vjetar rekordno jak, sunce stabilno
Oktobar je obilježila rekordna proizvodnja iz obnovljivih izvora koji nisu hidroenergija. Vjetroelektrane i solarne elektrane zajedno su proizvele 514 GWh, što ih je prvi put postavilo na prvo mjesto u domaćem energetskom miksu.
- Solar: 1.185 MW ukupno instalirane snage; prosečno 6,6 odsto dnevne potrošnje pokrivano je sunčevom energijom, uz rekordnu dnevnu proizvodnju od 4.468 MWh.
- Vjetar: 330 GWh proizvedenih u mjesecu – drugi najbolji rezultat otkako postoje evidencije; faktor korišćenja snage dostigao je čak 36 odsto, značajno iznad dugogodišnjeg oktobarskog prosjeka od 24,7 odsto.
Termoelektrana Plomin radila je tokom cijelog mjeseca, dok je NE Krško ponovo priključena u mrežu 28. oktobra nakon remonta.
Slaba hidroenergija i promjenljiva proizvodnja termoblokova pojačali uvoz
Hidroelektrane su dale svega 13,9 odsto raspoložive energije, što je posljedica slabih dotoka i opreznog korišćenja akumulacija. Plinske termoelektrane radile su prema dnevnim potrebama i tržišnim signalima. Kako su i hidro i termo sektor proizveli manje nego što se očekivalo, veće količine uvoza bile su neophodne da bi se održala satna stabilnost sistema.
Tokom svih dana u oktobru Hrvatska je uvozila električnu energiju – prosječno 14.936 MWh dnevno, a najveći dnevni uvoz zabiljžen je 20. oktobra kada je čak 53,2 odstp potrošnje podmireno strujom iz inostranstva.
OIEH: Bez ubrzanih investicija u OIE i mrežu rizici ostaju visoki
OIEH upozorava da Hrvatska, uprkos izuzetno povoljnim prirodnim uslovima – preko 2.500 sunčanih sati godišnje, kvalitetnim vjetroresursima i geotermalnim potencijalom koji je 60 odsto iznad proseka EU – i dalje uvozi oko trećinu električne energije. To predstavlja i finansijski i sigurnosni rizik.
– Velik broj domaćih OIE projekata nalazi se u završnim fazama razvoja, ali njihov napredak i dalje usporavaju administrativne prepreke. Ubrzanje tih procesa nužno je kako bi Hrvatska iskoristila sopstvene resurse umjesto da plaća uvoz – i da konačno počne koristiti sopstveno, a ne „tuđe sunce“ – poručuju iz OIEH.
