Hrvatska je dobila sveobuhvatan strateški okvir za zelenu tranziciju. Ministarka zaštite životne sredine i zelene tranzicije, Marija Vučković, predstavila je u ponedjeljak, 27. aprila 2026. godine, Plan korišćenja finansijskih sredstava iz trgovanja emisionim jedinicama za period do 2030. godine. Ovaj ključni dokument klimatske politike predviđa da se 650 miliona eura prikupljenih kroz EU ETS sistem prvi put sistematski usmjerava ka projektima koji smanjuju emisiju gasova staklene bašte i podstiču zelenu tranziciju.
– Trgovanje emisijama CO₂ jedan je od najefikasnijih mehanizama za smanjenje emisije gasova staklene bašte na nivou Evropske unije, a istovremeno omogućava i značajne prihode koje ćemo u cjelosti usjmeriti u zelenu tranziciju i održivi razvoj. Ovih 650 miliona eura ulagaćemo u dalju dekarbonizaciju te u uvođenje niskougljeničnih tehnologija i inovacija u industriji, poljoprivredi i drugim privrednim sektorima, kao i u mjere za smanjenje energetskog siromaštva te smanjenje troškova za građane i preduzetnike – izjavila je ministarka Vučković.
Dodala je kako je poseban naglasak na razvoju zelene ekonomije bez gubitka radnih mjesta, a najznačajnija ulaganja biće usmjerena u javni prevoz kako bi se smanjile saobraćajne gužve i emisije štetnih gasova.
– Kroz mjere energetske obnove, uključujući ugradnju dizalica toplote te solarnih panela u domaćinstvima i javnim institucijama, dodatno ćemo smanjiti energetsko siromaštvo i povjećati efikasnost javnog sektora – naglasila je Vučković, dodavši kako će ulaganja u upravljanje otpadom te nabavku električnih vozila doprinijeti čistijem vazduhu, većoj energetskoj nezavisnosti i konkurentnijoj privredi.
Pročitajte još:
- U Hrvatskoj objavljene nove cijene za priključenje na mrežu – uklonjena prepreka za OIE
- Sjeverna Makedonija: MEMO započeo registraciju učesnika za unutardnevno tržište
- Napredak Srbije u primjeni cirkularnog stakla zahvaljujući Evropskoj uniji
Kazala je i kako je značajan dio sredstava namijenjen sektorima izvan EU ETS sistema, uključujući zgradarstvo, poljoprivredu, upravljanje otpadom, mala i srednja preduzeća, zaštiti ekosistema, kao i mjerama prilagođavanja klimatskim promjenama.
Podsjetila je kako je Plan usklađen s postojećim aktivnostima poput korišćenja sredstava iz Modernizacionog i Inovacionog fonda, kao i sa nacionalnim Socijalnim klimatskim planom, čiji je nacrt već dostavljen Evropskoj komisiji.
– Danas govorimo o jednom od ključnih instrumenata zelene tranzicije – prihodima od emisionih jedinica, koji predstavljaju jedan od najvažnijih izvora finansiranja našeg Fonda – rekao je direktor Fonda Luka Balen, naglasivši kako će se iznos od 650 miliona eura biti usmjeren tamo gdje je najpotrebnije – u energetsku obnovu zgrada, razvoj fotonaponskih elektrana, podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije, razvoj e-mobilnosti, dekarbonizaciju industrije i projekte prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena.
Istakao je kako je Fond kroz svoje programe obnovio oko 38 hiljada porodičnih kuća te sufinansirao više od 15 hiljada sistema za korišćenje obnovljivih izvora energije, najvećim dijelom fotonaponskih elektrana.
– Uskoro krećemo i s novim javnim pozivom vrijednim 38 miliona eura, koji ima za cilj dodatno jačanje otpornosti građana na energetsku krizu te ubrzanje zelene tranzicije – rekao je Balen.
Energetski portal
