Ujedinjene nacije danas obilježavaju Međunarodni dan borbe protiv pješčanih i prašnjavih oluja, koji je ustanovljen 2023. godine sa ciljem podizanja svijesti o posljedicama ovih pojava i podsticanja međunarodne saradnje kako bi se smanjila njihova učestalost i intenzitet.
Iako su ovakve oluje dio prirodnih procesa na Zemlji, ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, prekomjerne ispaše, neodrživog upravljanja zemljištem i prekomjerne potrošnje vode doprinose njihovom češćem pojavljivanju. Klimatske promjene dodatno pojačavaju ove rizike kroz sve češće suše i ekstremne temperature.
Kako navode iz UNEP-a, u određenim područjima količina pustinjske prašine udvostručila se tokom 20. vijeka, povećavajući mogućnost nastanka velikih oluja.
Ove pojave pogađaju zajednice širom svijeta – od podsaharske Afrike i Bliskog istoka do sjeverne Kine i Australije. Posljedice su posebno izražene u poljoprivredi, industriji i zdravstvu. Samo u sjevernoj Kini, pješčane i prašnjave oluje izazvale su ekonomske gubitke od gotovo milijardu dolara u periodu od tri godine.
Prašina koju vjetar prenosi predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje ljudi. Oko 40 odsto aerosola u najnižim slojevima Zemljine atmosfere čine čestice prašine, koje mogu izazvati respiratorne probleme poput astme i upale pluća. Sitnije čestice mogu prodrijeti u krvotok i uticati na različite organe, a procjene iz 2014. godine ukazuju da je izloženost česticama prašine povezana sa oko 400.000 prevremenih smrti.
Osim uticaja na zdravlje, pješčane i prašnjave oluje uništavaju usjeve, ugrožavaju stoku, oštećuju mašine i infrastrukturu i dovode do poremećaja u saobraćaju.
UNEP ističe da se rizici mogu smanjiti obnovom degradiranih zemljišta, racionalnijim korišćenjem vode, zaštitom površinskog sloja zemljišta i povećanjem biljnog pokrivača. Generalna skupština UN proglasila je period 2025–2034. godinom Decenije za borbu protiv pješčanih i prašnjavih oluja, čiji je cilj jačanje prevencije, obnove zemljišta i otpornosti zajednica širom svijeta.
Energetski portal
