U Nepalu, koji se suočava s jednom od najtežih prirodnih katastrofa, trenutno boravi banjalučki inovator Zoran Dujaković, koji je za Energetski portal ispričao kakva je situacija trenutno.
Katastrofalne poplave u blizini granice s Kinom, nastale su nakon naglog izlijevanja rijeke Bhotekoshi, a naš sagovornik kaže da je sve pokrenuo zemljotres koji je odvalio ogroman glečer.
— Sve se dešavalo stotinak kilometara od mene, a sutra sam trebao proći ispod, prema gradu Pokhara. Dobro sam osjetio zemljotres. Oni trenutno vladaju podacima da je nestalo 400 stranih turista. Izbrisana su cijela sela nizvodno – priča Dujaković, koji tamo boravi zbog nekoliko projekata koji se tiču inovatorstva i speleologije.
Odron se desio na putu prema svetoj planini Kailaš, gdje je kako kaže u toku veliki festival. Iako je prema dostpunim podacima nestalo je 400 stranih turista, sagovornik Energetskog portala ističe da se pojavljuju podaci da je nestalih četiri do pet puta više nešto što ukazuju zvanični podaci.
— Tolika je kastrofa, Kinezi su poslali pomoć jer je to granični dio. Sada gledam kako sleće jedan veliki američki avion, Galaxy navjerovatnije. Jedan moj prijatelj kaže: „Ako sam ikada zamišljao kako izgleda Strašni sud, nemam potrebe da išta više zamišljam, vidio sam to.“ Strašno je, zid visine od četiri pet metara se kreće prema naselju i koga je zahvatio tu nema pomoći — priča Dujaković.
Šta je tačno pokrenulo ovu prirodnu katastrofu još nije u potpunosti razjašnjeno, ali naučnici upozoravaju da promjene u visokoplaninskim područjima, pod uticajem klimatskih promjena, mogu povećati rizik od ovakvih događaja.
Pročitajte još:
- Suše, poplave i veći računi: Milijarde maraka štete i nepripremljenost za klimatske promjene
- Agro-dronovi postaju ključni odgovor na klimatske izazove u poljoprivredi
- Kako će jači El Ninjo uticati na globalnu temperaturu
Organizacija Earth Sciences New Zealand navodi da klimatske promjene stvaraju uslove koji mogu destabilizovati stijene i led na visokim planinama, čineći ovakva urušavanja i lančane opasnosti sve češćim. Ipak, stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene ne treba posmatrati kao jedini i neposredni okidač ove katastrofe.
— Klimatske promjene utiču na stabilnost snijega, leda i stijena u visokoplaninskim područjima. Zagrijavanje može smanjiti stabilizujući uticaj leda na strmim padinama, povećati količinu otopljene vode i promijeniti obrasce smrzavanja i otapanja, kao i padavina. Ove promjene mogu oslabiti padine i na pojedinim lokacijama povećati vjerovatnoću velikih urušavanja — navodi ova organizacija, pri tome analizirajući da li se nešto slično može desiti i na Novom Zelandu. Međutim, ističu da se rizik na Novom Zelandu donekle razlikuje od mjesta poput Himalaja, prvenstveno zato što su najviši planinski predjeli mnogo manje naseljeni.
Događaji poput ovog, kako ističu naučnici pokazuju koliko je važno uzeti u obzir lančane opasnosti jer kada veliko klizište ili lavina leda dospije u rijeku ili jezero, može zahvatiti vodu i sediment, privremeno pregrađivati rijeku, stvarati talase ili izazvati tokove nanosa i poplave koje mogu prenijeti posljedice desetinama kilometara nizvodno.
