Baterije velikog kapaciteta, koje su NOS-u potrebne za balansiranje, u Bosni i Hercegovini imaju veći privredni subjekti. Među njima su i oni privatni koji električnu energiju proizvode iz obnovljivih izvora energije (OIE).
Baterije manjeg kapaciteta koriste domaćinstva koja proizvode električnu energiju za svoje potrebe (prozjumeri).
Cijene baterija velikih kapaciteta, kakve su potrebne NOS-u, u rasponu su od pola miliona do 10 miliona KM. Međutim, cijene tih baterija kakve imaju vrlo veliki sistemi, što se prvenstveno odnosi na elektroprivrede, dosežu i do 100 miliona KM. Jedan od glavnih faktora koji određuje cijenu jeste kapacitet baterije.
Razlozi balansiranja
Iz NOS-a su detaljno obrazložili zašto su raspisali javni poziv koji je otvoren do 29. aprila ove godine. Naime, napomenuli su da im je balansiranje, na šta su zakonski obavezani, jedan od osnovnih alata za održavanje balansa i sigurnosti elektroenergetskog sistema.
Naglasili su da je u ovom slučaju riječ o pomoćnim uslugama, što je tretirano dokumentima Mrežni kodeks, Tržišna pravila i Procedure za pomoćne usluge. Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) je ta koja odobrava postupak pomoćnih usluga.
Dakle, NOS je pravno obavezan da usluge balansiranja traži i dobija na tržišnom principu. Cilj je da balansira privredni subjekt koji to može raditi najbolje po najpovoljnijoj cijeni. To je standard Evropske unije koji je i Bosna i Hercegovina prihvatila.
Iz NOS-a su izdvojili dvije činjenice koje govore o potrebi balansiranja. Jedna je opasnost od velikog nestanka električne energije.
— Posljednjih godina smo svjedoci niza velikih poremećaja u evropskoj interkonekciji, koji su nerijetko vodili ka totalnom raspadu dijelova interkonekcije. To se dogodilo u Španiji, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, ali i u Bosni i Hercegovini u junu 2024.— naveli su.
Kao drugu činjenicu koja govori o potrebi za balansiranjem istakli su dekarbonizaciju, tj. tranziciju elektroenergetskog sektora od fosilnih goriva ka obnovljivoj energiji. Time se omogućava brojnim privatnim subjektima da proizvode električnu energiju.
Pročitajte još:
- U Hrvatskoj predstavljena prva nacionalna studija o baterijama
- Italija pokreće najveći program solarne energije i baterija
- Novi Google data centar koristiće OIE i bateriju za skladištenje energije do 100 sati
— Omogućena je značajna integracija postrojenja OIE manje snage. NOS je uspostavio ovaj model, koji su pojedini akteri u sektoru osporavali. Njime je omogućen zavidan razvoj korištenja OIE i ovog segmenta tržišta električne energije — dodaju.
Dodatni instalirani proizvodni kapaciteti, najčešće kao varijabilni obnovljivi izvori energije priključeni na distributivnu i prenosnu mrežu, kako su naglasili, zahtijevaju krajnje ozbiljan pristup upravljanju sistemom i osiguravanju njegove operativne stabilnosti i sigurnosti.
Balansno tržište
Iz NOS-a su podsjetili da je vrijednost bh. balansnog tržišta električne energije prošle godine iznosila 342 miliona KM.
Upravo NOS na ovom tržištu ima glavnu ulogu, s mogućnošću kupovine ili prodaje usluga održavanja uravnoteženog i stabilnog elektroenergetskog sistema. Osvrnuli su se na prihode od tih usluga, kao i na rashode za te usluge.
— Prošle godine su na balansnom tržištu ostvareni prihodi od 170,38 miliona KM, uglavnom na osnovu naknada za sistemske i pomoćne usluge te obračuna energetskih odstupanja (negativnog debalansa). S druge strane, rashodi su iznosili 172,76 miliona KM, i to za balansne usluge, pokrivanje gubitaka električne energije u prenosnoj mreži, pozitivnog debalansa i finansijskog poravnanja nenamjernih odstupanja (FSKAR) — objasnili su.
Iz NOS-a su napomenuli da su neprofitna organizacija, što znači da im osnovni cilj nije dobit, već stabilan i pouzdan elektroenergetski sistem – balans između proizvodnje i potrošnje električne energije.
Javni poziv od 191 milion KM
Ukazali da se spomenuti javni poziv od 191,31 milion KM odnosi na uslugu sekundarne regulacije frekvencije s brzim odzivom (aFRR-s).
Ovim javnim pozivom je predviđeno zaključivanje okvirnog sporazuma na pet godina, uz sklapanje pojedinačnih godišnjih ugovora. Usluge bi se pružale četiri godine, što znači da će se za njih godišnje izdvajati više od 47 miliona KM.
Naveli su da će oni koji budu izabrani javnim pozivom svoje kapacitete staviti na raspolaganje elektroenergetskom sistemu i da neće moći koristiti te kapacitete za druge tržišne aktivnosti, osim za one koje su direktno vezane za aFRR-s.
Iz NOS-a su takođe podsjetili da je ovo otvoren i transparentan javni poziv te uvjeravaju da nijedan ponuđač neće biti favoriziran. Na njega se mogu prijaviti svi kvalificirani ponuđači, bez obzira da li su iz javnog i privatnog sektora. Osvrnuli su se i na samu vrijednost javnog poziva.
— Ugovori ovolike vrijednosti nisu neuobičajeni na balansnom tržištu električne energije jer se odnose na usluge i energiju neophodne za stabilan rad elektroenergetskog sistema. Primjera radi, nedavno je zaključen ugovor za nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka u bh. prenosnoj mreži ukupne vrijednosti od 120 miliona KM, za period 2026.— istakli su.
Shodno tome, ugovor za aFRR-s, koji se može realizovati baterijskim sistemima, s godišnjom vrijednošću od 47 miliona KM, dodaju, po svojoj vrijednosti i proceduri ne odudara od uobičajene prakse na balansnom tržištu.
Cijeli tekst dostupan je ovdje.
Izvor: Klix.ba
