Bosna i Hercegovina i Crna Gora zatražile su odlaganje primjene CBAM-a, tokom Ministarskog savjeta Energetske zajednice održanog u Beču. CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam koji reguliše emisije ugljenika u međunarodnoj trgovini, a omogućio bi zemljama EU da naplaćuju nadoknadu za uvozne proizvode koji su proizvedeni s visokim emisijama ugljenika.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH predložio je da Sekretarijat Energetske zajednice zatraži od Evropske komisije odgađanje primjene CBAM-a.
„Odgađanje primjene CBAM-a zatraženo s obzirom na složenost i specifičnost svih aktivnosti koje se ne provode samo u BiH, već i u drugim zemljama članicama Energetske zajednice. Prijedlog je prihvaćen od strane svih zemalja članica Energetske zajednice”, rečeno je za Energetski portal iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Ističu da je odgađanje primjene CBAM-a od izuzetne važnosti za domaće izvoznike, kako bi mogli nastaviti izvoziti bez plaćanja karbonskih taksi.
Podsjećamo, Evropska komisija je 2023. godine usvojila Uredbu o mehanizmu prekograničnog prilagođavanja cijene ugljenika, koja se odnosi na određenu robu iz sljedećih sektora: gvožđe/čelik, aluminijum, cement, vještačka đubriva, električna energija i vodonik. Prelazni period je započeo 1. oktobra 2023. godine, dok se puna primjena očekuje od 1. januara 2026. godine.
Tokom prelaznog perioda kompanije van EU koje proizvode i izvoze u EU ovu robu, moraju da mjere i izračunavaju direktne i indirektne emisije i o tome obavještavaju svoje partnere u EU.
Saša Mujović, ministar energetike Crne Gore na Ministarskom savjetu takođe je zatražio odgađanje primjene CBAM naglašavajući da je Ministarstvo uložilo ogromne napore kako bi implementiralalo energetski paket i izvršili povezivanje tržišta energije sa evropskim.
„Ovim tempom imamo realne šanse da to uradimo u 4.kvartalu 2026.godine. Od 1.janura 2026. počinje primjena CBAM mehanizma za emitere CO2, što bi bio ogroman namet za Termoelektranu Pljevlja. Da bi tražili izuzeće od primjene CBAM-a moramo se povezati sa evropskim tržištem energije i zato sam im eksplicitno tražio da nas poštede ovog nameta od 1.januara 2026. do četvrtog kvartala iste godine kada očekujemo da budemo povezani”, rekao je Mujović za Vijesti.
Pročitajte još:
- Izazovi CBAM-a: Udar na industriju u kantonima koji ne usklade propise
- Šta je pokazao Izvještaj Energetske zajednice o spremnosti za CBAM?
- Dekarbonizacija privrede će uticati na rast cijena struje
Sastanak u Beču su otvorili Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Energetske zajednice ove godine, zajedno sa evropskim komesarom za energiju i stanovanje Danom Jørgensenom i Mehtild Vörsdörfer, zamjenicom generalnog direktora DG ENER.
Evropski komesar Dan Jørgensen istakao je jedinstvenu priliku za ugovorne strane da iskoriste prednosti unutrašnjeg tržišta električne energije EU prije pristupanja, podsjećajući na nepokolebljivu podršku EU i novi zamah u procesu proširenja.
Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice potvrdio je poruku komesara izjavom: „Paket integracije električne energije omogućava ubrzanu integraciju sa tržištima EU već sada, otvarajući put za jače izglede za pristupanje EU za naš region.”
Istaknuta je važnost podnošenja Plana integracije operatora za povezivanje tržišta (MCO IP), koji usklađuje rad tržišta za dan unaprijed i unutar dana. To je ključno za pridruživanje mehanizmima jedinstvenog povezivanja tržišta za dan unaprijed (SDAC) i unutar dana (SIDC), čime se obezbjeđuje efikasan prekogranični protok energije.
