Dok svijet raspravlja o tome da li će vještačka inteligencija promijeniti tržište rada, obrazovanje i ekonomiju, u pozadini se odvija još jedna velika promjena – borba za energiju. Jer svaki AI model, svaki chatbot, generisana slika i veliki data centar troše ogromne količine električne energije. Tolike da tehnološki giganti sve češće gledaju ka izvoru energije koji je donedavno mnogima djelovao kao relikt prošlosti: nuklearnoj energiji.
Iza generativne vještačke inteligencije stoje ogromni data centri puni servera koji rade 24 sata dnevno. Treniranje velikih AI modela zahtijeva enormne količine energije, a procjene pokazuju da će potrošnja struje data centara u narednim godinama drastično rasti.
Upravo zato kompanije poput Microsoft, Google, Amazon i Meta više ne traže samo „zelenu energiju“, već stabilan izvor energije koji može da radi neprekidno – bez obzira na vremenske uslove. Tu nuklearna energija ponovo ulazi u centar pažnje.
Najveći simbol ove promjene jeste odluka kompanije Microsoft da podrži ponovno pokretanje nuklearne elektrane Three Mile Island u Pensilvaniji, mjesta poznatog po jednoj od najvećih nuklearnih nesreća u istoriji SAD iz 1979. godine.
Kompanija Constellation Energy potpisala je dugoročni ugovor sa Microsoftom kako bi obnovila rad reaktora Unit 1 i njegovu energiju koristila za potrebe AI i cloud data centara. Planirano je da elektrana ponovo počne s radom do 2028. godine.
Još zanimljivije je to što ovaj projekat pokazuje novu logiku energetskog tržišta: AI industrija postaje toliko profitabilna da može da finansijski opravda čak i ponovno pokretanje skupih nuklearnih postrojenja koja su ranije bila ugašena iz ekonomskih razloga.
Amazon je već kupovao data centre povezane s nuklearnim elektranama, dok Google istražuje saradnju s kompanijama koje razvijaju male modularne reaktore (SMR) i čak fuzione tehnologije. Meta i druge velike tehnološke firme takođe podržavaju inicijative za utrostručenje globalnih nuklearnih kapaciteta do 2050. godine.
Posebno su interesantni mali modularni reaktori – SMR sistemi. Za razliku od klasičnih nuklearnih elektrana, oni su manji, fleksibilniji i mogu se graditi bliže industrijskim centrima i data centrima. Tehnološke kompanije u njima vide idealan spoj stabilnosti i niskih emisija CO₂.
Šta je bila centralna tema Milken konferencije na Beverli Hilsu?
Na ovogodišnjoj Milken Institute Global Conference 2026 na Beverli Hilsu, među ključnim temama našli su se upravo energetski zahtjevi AI industrije, budućnost data centara i pitanje kako obezbijediti dovoljno stabilne električne energije za eksplozivan rast vještačke inteligencije. Više panela bilo je posvećeno finansiranju AI infrastrukture, opterećenju elektroenergetskih mreža i rastućoj potrebi za pouzdanim izvorima energije poput nuklearne energije.
Zaključak koji se mogao čuti na više panela bio je da potražnja za električnom energijom zbog AI revolucije raste mnogo brže nego što energetska infrastruktura može da prati. Upravo zbog toga investitori i tehnološke kompanije sve ozbiljnije razmatraju nuklearnu energiju kao strateški važan izvor stabilne bazne energije za buduće data centre.
Ali, postoji i druga strana priče.
Kritičari upozoravaju da bi ogromna potrošnja energije za AI mogla da uspori energetsku tranziciju i poveća pritisak na mreže. Na društvenim mrežama i forumima mnogi se pitaju da li je opravdano trošiti toliku količinu energije na generisanje sadržaja, dok svijet pokušava da smanji emisije i elektrifikuje transport i industriju.
Drugi, međutim, tvrde da je upravo AI razlog zbog kojeg nuklearna energija dobija novu ekonomsku logiku. Ako tehnološke kompanije mogu da finansiraju dugoročne nuklearne projekte, to bi moglo da podstakne razvoj novih reaktora i stabilizuje energetske sisteme.
Bilo da je naširoko razmatranje nuklearne energije pametan ili rizičan potez, jedno je ipak sigurno: vještačka inteligencija i data centri mogli bi da budu razlog zbog kojeg će nuklearna energija doživjeti najveći povratak u posljednjih nekoliko decenija.
Milena Maglovski
