Italija ima četiri nuklearne elektrane koje su nekada radile — Caorso, Trino, Garigliano i Latina — i sve su zatvorene i nalaze se u različitim fazama dekomisije.
Ipak, zemlja i dalje ima radioaktivni otpad, kako iz bivših elektrana, tako i iz medicinskih i industrijskih izvora, ali se sav otpad trenutno privremeno skladišti dok se ne izgradi nacionalno trajno odlagalište.
Pomenuta nuklearna elektrana Caorso smještena je u sjevernom regionu Emilija-Romanja, u blizini rijeke Po. Počela je sa radom 1978. godine i bila je jedina italijanska elektrana koja je koristila reaktor ključale vode. Imala je snagu od 860 megavata, što ju je činilo jednom od najvećih nuklearnih elektrana u Italiji.
Iako je bila projektovana za višedecenijsku eksploataciju, Caorso je zatvorena već 1990. godine, samo 12 godina nakon puštanja u rad, kao direktna posljedica referenduma 1987. godine, kojim su Italijani izrazili protivljenje korištenju nuklearne energije nakon nesreće u Černobilju. Deaktivacija postrojenja traje već godinama, a dozvola za konačno razmontiranje reaktora izdata je 2014. godine.
Od tada, elektrana je u postupku dekomisije, odnosno procesu razmontiranja svih sistema i objekata povezanih sa nuklearnom proizvodnjom. Proces je dugotrajan i složen, jer uključuje precizno uklanjanje kontaminiranih komponenti, njihovu dekontaminaciju, klasifikaciju i bezbijedno skladištenje.
Pročitajte još:
- Slovenija priprema teren za novu nuklearku – odluka o investiciji do 2028.
- Finska razvija najnapredniji sistem odlaganja radioaktivnog otpada
- Vjetroenergija stagnira, javnost sve više vjeruje u nuklearnu energiju širom Sjedinjenih Američkih Država
Trenutno se na lokaciji nalaze tri skladišta za radioaktivni otpad – ERSBA 1, ERSBA 2 i ERSMA – u kojima se čuva materijal nastao kako tokom rada elektrane, tako i tokom procesa deaktivacije. Postrojenja se modernizuju kako bi bila usklađena sa najnovijim standardima, dok se nacionalno trajno odlagalište još uvijek planira na državnom nivou, kako se navodi na sajtu World Nuclear News.
Fabrika koja se gradi zapravo je novo skladište, koje zamjenjuje dotrajali objekat ERSBA 1.
Tokom 2023. završeni su radovi na adaptaciji objekta ERSBA 2, dok su aktivnosti na objektu ERSMA, u kojem se skladišti otpad srednjeg nivoa radioaktivnosti, i dalje u toku.
Nova zgrada skladišta, koja će zamjeniti ERSBA 1, biće iste zapremine kao i prethodna – oko 50 metara dužine, 30 metara širine i 6 metara visine – a u njoj će biti instalirane dvije dizalice za bezbijedno premještanje kontejnera sa otpadom.
Italija trenutno nema funkcionalno nacionalno odlagalište za radioaktivni otpad, te su pomenuti objekti važni za tranzicioni period, kako ne bi morali da se gradi iznova pojedinačni objekti za ovu namjenu, u periodu u kom se otpad mora čuvati pod strogim nadzorom.
Prema podacima, prošle godine Italija je koristila oko pet odsto električne energije proizvedene iz nuklearnih kapaciteta, ali je riječ o uvozu, kako se navodi na sajtu World Nuclear Association.
Energetski portal
