Skoro polovina svjetske populacije će živjeti u uslovima ekstremne toplote do 2050. godine ako globalno zagrijavanje dostigne 2,0 °C iznad predindustrijskih nivoa, a to je scenarij koji klimatski naučnici smatraju sve vjerovatnijim.
Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu upozoravaju da će se većina posljedica osjetiti ranije, kako svijet premašuje cilj od 1,5 °C postavljen Pariškim sporazumom. U studiji koja je objavljena u časopisu Nature Sustainability, navodi se da će 41 odsto svjetske populacije živjeti u uslovima esktremne toplote.
Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najveće pogođene populacije biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i Filipinima.
Zemlje sa hladnijom klimom doživjeće znatno veće relativne promjene u broju neugodnih vrućih dana, u nekim slučajevima više nego dvostruko.
U poređenju s periodom 2006.–2016., kada je globalni prosjek porasta temperature dostigao 1°C iznad predindustrijskih nivoa, studija pokazuje da bi zagrijavanje do 2°C dovelo do dvostrukog povećanja u Austriji i Kanadi, 150 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Finskoj, 200 odsto u Norveškoj, kao i 230 odsto u Irskoj.
Pročitajte još:
- Evropljani sve zabrinutiji zbog klimatskih promjena
- EEA: Priroda u Evropi u opasnosti, 80 odsto zaštićenih staništa ugroženo
- IEA: Obnovljivi i nuklearni izvori će do 2030. proizvoditi 50 odsto svjetske struje
S obzirom na to da su izgrađeno okruženje i infrastruktura u ovim zemljama prvenstveno dizajnirani za hladne uslove, čak i umjereni porast temperature vjerovatno će imati disproporcionalno teške posljedice u poređenju s regionima koji imaju veće resurse i kapacitete prilagođavanja.
Predviđeni porast ekstremne toplote će dovesti do značajnog rasta potražnje za energijom za sisteme hlađenja i odgovarajućih emisija, dok će potražnja za grijanjem u zemljama poput Kanade i Švajcarske opadati.
— Naša studija pokazuje da većina promjena u potražnji za hlađenjem i grijanjem nastaje prije dostizanja praga od 1,5 °C, što znači da će mnoge kuće možda trebati klima-uređaje u narednih pet godina, ali će temperature nastaviti rasti dugo nakon toga ako dostignemo 2,0 °C globalnog zagrijavanja. Da bi se postigao globalni cilj neto-nula emisija ugljenika do 2050. godine, moramo dekarbonizovati sektor zgrada i razviti efikasnije i otpornije adaptacione strategije — ističe Hehsus Leesana, glavni autor studije.
Energetski portal
