Usvajanjem nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP), većina zemalja Energetske zajednice (Energy Community), čiji su članovi između ostalog i Srbija, BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, kao i još nekoliko država, od kojih nijedna nije članica EU, ali teže da usklade svoje propise sa njom, formalno je prihvatila ciljeve za udio obnovljivih izvora do 2030. koje je utvrdio Savjet ministara, ali je donekle zakasnilo usvajanje tih planova umanjilo izvjesnost za investitore.
Većina država ove zajednice ciljeve je postavila na nivou ili blago iznad obaveznih, dok je Srbija zapravo jedina koja je u svom NECP-u za 2030. zacrtala udio OIE oko sedam procentnih poena ispod obaveznog nivoa, uz obrazloženje u samom dokumentu zašto tako. U sektoru električne energije bilježi se rast udjela OIE u Albaniji, BiH, Gruziji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, što ukazuje na postupnu integraciju novih vjetro i solarnih kapaciteta u energetski miks, dok najveći jaz i dalje postoji u sektoru saobraćaja. U grijanju i hlađenju slika je mješovita – Sjeverna Makedonija i Ukrajina su dobro usklađene sa ciljevima iz Direktive o obnovljivim izvorima energije, BiH i Srbija su blizu tih nivoa, dok je Crna Gora specifičan slučaj: sa više od 60 odsto udjela OIE u grijanju i hlađenju još 2020. godine, prema pravilima EU nije obavezna da postavlja novi cilj za 2030.
Pročitajte još:
- Od 4 MW do 16.000 MW: 25 godina energije sa mora u Velikoj Britaniji
- Najveći svjetski vetroenergetski zmaj od 5.000 m² poleteo u Kini
- EBRD podržava izgradnju tri solarna parka ukupne snage više od 500 MW u Rumuniji
Aukcije kao mehanizam
Izvještaj CBAM-Readiness Tracker 2025, Sekretarijata Energetske zajednice, na osnovu koga su navedeni podaci, naglašava da tranzicija ka obnovljivim izvorima u sve većoj mjeri počiva na aukcijama za OIE kao savremenom mehanizmu dodjele podsticaja. Između septembra 2024. i 2025. zabilježen je snažan talas aukcija u regionu. Moldavija je, usred energetske krize, uspješno sprovela prvu aukciju za obnovljive izvore, dodijelivši 165 MW solarnih i vjetro kapaciteta, i već priprema drugu aukciju koja će kombinovati OIE projekte sa skladištenjem energije (BESS). Crna Gora je, nakon usvajanja prvog samostalnog zakona o obnovljivim izvorima 2024, tokom ljeta 2025. raspisala prvu solarnu aukciju za do 250 MW novih kapaciteta. Srbija je u istom periodu završila drugu aukciju za OIE, na kojoj je dodijeljeno 424,8 MW solarnih i vjetro projekata, uz očekivanu instalaciju do oko 650 MW.
Nova kvalifikaciona pravila – zasnovana na udjelu snage namijenjene garantovanom snabdjevaču ili direktno krajnjim kupcima – omogućila su da više projekata uđe u kvotu, povećan je ukupni planirani kapacitet, a dodatno je podstaknut razvoj tržišnih PPA ugovora. Suprotno ovim primjerima, u Ukrajini su dvije održane aukcije za OIE ostale bez uspješnog ishoda, dok Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja ugovornica koja još nije započela aukcije za obnovljive izvore, uprkos postojećem pravnom okviru. Sve zajedno, izvještaj potvrđuje da su aukcije postale ključni instrument ubrzanja energetske tranzicije u Energetskoj zajednici, ali i da se tempo primjene razlikuje od zemlje do zemlje.
Energetski portal
