Tržište bakra trenutno se nalazi na istorijsko visokim nivoima, a cijene na svjetskim berzama kreću se između 9.500 i 11.000 dolara po toni, u zavisnosti od kvaliteta metala, lokacije isporuke i tržišnih uslova. To predstavlja jedan od većih raspona u posljednjoj deceniji i signalizuje snažnu neravnotežu između potražnje i ponude. Ukoliko se ovaj trend nastavi, cijena bakra mogla bi da premaši ove cifre i nastavi sa svojim rastom uslijed sve veće potražnje.
Prema najnovijem saopštenju kompanije Wood Mackenzie, globalna potražnja za bakrom do 2035. godine porašće za čak 24 odsto – sa sadašnjih oko 34,5 miliona na 42,7 miliona tona godišnje.
U analizi pod nazivom „Da li rastuća potražnja za bakrom može postati prepreka budućem rastu?“ Wood Mackenzie upozorava da bi četiri faktora mogla dodatno pojačati potražnju i povećati tržišnu nestabilnost: razvoj data centara, o kom se sve češće govori, potom prelazak na obnovljive izvore energije, ubrzana industrijalizacija Azije i na kraju rast vojnih izdataka. Zajedno, ovi trendovi mogli bi dodati još tri miliona tona godišnje globalne potražnje, što predstavlja dodatnih 40 odsto ukupnog rasta do 2035. godine.
Vrlo nepredvidiv faktor, ističu analitičari, dolazi iz sektora digitalne infrastrukture. Nagla ekspanzija vještačke inteligencije i izgradnja data centara povećava potrošnju električne energije i zahtjeva sve više mrežnih kablova, čime bi potražnja za bakrom u tom segmentu mogla da dostigne 1,1 milion tona godišnje do 2030. godine. Budući da bakar čini manje od 0,5 odsto ukupnih troškova data centara, investitori gotovo ne reaguju na njegovu cijenu, što ipak može izazvati nagle skokove u jednom momentu.
Pročitajte još:
- Bobija u zapadnoj Srbiji – novo polimetalno nalazište pod lupom australijske kompanije
- Otkrivena nova značajna nalazišta bakra i zlata kod Žagubice
- Ziđin otkrio novo nalazište zlata i bakra u istočnoj Srbiji
Drugi ključni pokretač je energetska tranzicija. Električna vozila troše do četiri puta više bakra od klasičnih automobila, dok su vjetroparkovi, solarne elektrane i mrežna infrastruktura takođe sve veći potrošači. Wood Mackenzie procjenjuje da će sektor obnovljivih izvora energije i elektrifikacije povećati potrošnju bakra sa 1,7 miliona tona godišnje danas, na 4,3 miliona tona do 2035. godine, što predstavlja godišnji rast od oko 10 odsto.
Treći motor potrošnje nalazi se u Aziji, gdje Indija i zemlje Jugoistočne Azije prolaze kroz fazu ubrzane industrijalizacije, a na sve to nadovezuje se rast vojnih budžeta širom svijeta, koji, iako direktno ne generišu veliku potrošnju bakra, podstiču modernizaciju energetskih i komunikacionih mreža.
Pitanje rudnika
Ulaganja u nove rudnike bakra tokom posljednje decenije znatno su smanjena, dok sam proces razvoja i otvaranja novih nalazišta traje i do petnaest godina. Dodatni izazov predstavlja činjenica da diskurs o zaštiti životne sredine, koji istovremeno podstiče razvoj obnovljivih izvora energije, često ne ide u korak sa razvojem rudarske industrije. U mnogim zemljama taj balans između energetske tranzicije i rudarske ekspanzije postaje sve teže ostvariv. Regulativa je sve stroža, ekološki standardi zahtjevniji, a lokalne zajednice i organizacije za zaštitu prirode sve glasnije izražavaju zabrinutost zbog mogućih posljedica po okolinu. Istovremeno, u pojedinim državama postoji izraženo nepovjerenje prema stranim kompanijama koje sa vladama sklapaju ugovore o eksploataciji, što dodatno usporava ili osporava rudarske projekte. Sve to doprinosi situaciji u kojoj ponuda teško može da održi korak s rastućom potražnjom. Prema procjenama kompanije Wood Mackenzie, do 2035. godine biće neophodno otvoriti rudnike kapaciteta većeg od osam miliona tona godišnje, uz dodatnih 3,5 miliona tona recikliranog bakra, kako bi se zadovoljile potrebe tržišta.
Energetski portal
