Kad meduze zaplove gdje im nije mjesto: kako klimatske promjene mijenjaju morske ekosisteme

Ove godine, ribari iz južnokorejskog grada Pohanga vratili su se sa mora s mrežama punim — ne ribe, već džinovskih, otrovnih meduza. Umjesto očekivanog ulova, dočekale su ih meduze Nomure, svaka teška i po nekoliko desetina kilograma. A to nije ni blizu najgore vijesti.

Sudeći po vijestima koje ovih dana kruže medijima, meduze su doslovno preplavile obale Južne Koreje. Neke vrste, poput jarkoplavih „Porpita umbrellas”, koje podsjećaju na dugmad i imaju prečnik tek nekoliko centimetara, pojavile su se u velikim rojevima na turističkim plažama ostrva Čedžu.

Ove meduze, iako „blago” otrovne, mogu izazvati iritacije kože, naročito kod djece, a u kombinaciji sa njihovim neobičnim izgledom — izazivaju zabrinutost, pa i paniku među posjetiocima. Zbog svog izgleda često zavara i iskusne kupače koji je pomješaju s morskim cvijetom, sve dok ne osjete peckanje.

Sa druge strane, gorepomenute Nomure mogu narasti i do dva metra (!) u prečniku i težiti preko 100 kilograma. Njeni pipci lako oštećuju ribarske mreže i ribolovnu opremu, a ubod može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.

Meduza “plavo dugme” / Foto: Wikimedia (Bruce Moravchik NOAA)

Zašto se ovo dešava?

Jedan od glavnih razloga za ovakve „pomorske invazije” jesu — pogađate — klimatske promjene. Povećanje temperature mora stvara idealne uslove za razmnožavanje meduza, koje su izuzetno prilagodljive, brzorastuće i često bez prirodnih neprijatelja u novim sredinama.

Kako se temperature okeana podižu, mnoge vrste napuštaju svoja uobičajena staništa i sele se sjevernije, ka hladnijim vodama — uključujući i korejske obale. Tu se sreću sa potpuno drugačijim ekosistemima, gdje mogu da naprave ozbiljan disbalans.

Grad Pohang je zbog ovakve situacije bio prinuđen da pokrene neobičan program — otkup meduza od ribara, kako bi ih uklonili iz mora. Za svaku ulovljenu meduzu ribari dobijaju 300 vona (oko 22 centa), a samo u prvih nekoliko dana prikupljeno je više od 313 tona ovih stvorenja. Grad je za ovu akciju izdvojio čak 150 miliona vona.

Međutim, koliko god ovakvi programi bili korisni za kratkoročno smanjenje broja meduza, oni ne rješavaju suštinski problem: poremećaj morskih ekosistema uslijed klimatskih promjena.

Pojava džinovskih meduza u korejskim vodama i najezda jarkoplavih meduza na turističkim plažama nisu samo zanimljivosti iz rubrike „vjerovali ili ne”. One su upozorenje da se morski ekosistemi ubrzano mijenjaju uslijed sve veće temperature mora, utičući na ekonomiju, bezbjednost i svakodnevni život ljudi.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti