Veliki broj pčelara misli da kada je temperatura preko 33 do 35°C da tada nema paše. Međutim, iskusni kažu da je za pašu dovoljan jedan dobar uslov.
Iako je ovo ljeto donijelo periode velikih i dugotrajnih vrućina koje otežavaju normalne aktivnosti u poljoprivredi, barem pčelari ne moraju brinuti.
Da pčele dobro podnose vrućine, čak i one ekstremne ako su kratkotrajne i ne izazivaju dugotrajnu sušu, Agroklubu je otkrio Vedran Lesjak iz susjedne Hrvatske, član tamošnjeg pčelarskog saveza (HPS) i urednik časopisa “Hrvatska pčela”.
Isto je potvrdio i Dražen Kocet, predsjednik HPS-a, i rekao kako pčelama vrućina s ovim sadašnjim temperaturama ne predstavlja problem.
“Veliki broj pčelara misli da kad je temperatura preko 33 do 35 stepeni Celzijevih da nema paše. Međutim, za pašu je dovoljan jedan dobar uslov, a to je dovoljna vlaga”, objašnjava član najstarije pčelarske udruge u Hrvatskoj PU “Pčela”, Slavko Stojanović.
Pročitajte još:
- FBIH JAČA SARADNJU SA TURSKOM U OBLASTI POLJOPRIVREDE
- DODIJELJENO VIŠE OD DEVET MILIONA PODSTICAJA ZA PŠENICU
- NIKAD RANIJA BERBA VOĆA, ZBOG SUŠE POTREBNO NAVODNJAVANJE
Visoka temperatura bez vlage utiče na izlučivanje nektara kod biljaka. Ako je ima dovoljno u tlu i vazduhu, biljke će ga izlučivati i na preko 30 stepeni. To utiče na količinu, ali ne i na kvalitet meda, potvrdio je Lesjak.
Budući da je vlaga bila visoka, pčele su izuzetno dobro radile, što je rezultiralo odličnim prinosima meda.
“Posljednjih nekoliko dana, mnogi pčelari s kojima smo bili u kontaktu izvijestili su o izvrsnom vrcanju i značajnim količinama meda od suncokreta“, rekao je Stojanović.
Ipak, kod pčelarenja je vrlo bitna mikrolokacija, ne samo zbog visokih temperatura, nego i zbog drugih faktora poput strukture zemljišta i kretanja vazdušnih masa, istakao je Danijel Babić, takođe član PU “Pčela”.
“Velike vrućine, iako idealne za kesten, suncokret i medljikovce, mogu značajno skratiti vrijeme cvatnje i dužinu medenja. No veći problem su vjetar, kiša i hladnoća,” rekao je Kocet.
Tekst u cjelosti pročitajte ovdje.
Izvor: Agroklub
