U Srbiji se radi na ambicioznoj viziji za budućnost transporta od strane Ministarstva za građevinu, saobraćaj i infrastrukturu, koja predviđaju transformaciju kako unutar granica, tako i na međunarodnom planu. Na nedavno održanoj konferenciji ,,Tranzit ka održivosti – budućnost transporta u Srbiji” u organizaciji kompanije WMG, Goran Vesić, resorni ministar detaljnije je opisivao sveobuhvatne planove za promjene i novitete u svakom segmentu transporta, koji će detaljnije biti opisani u nastavku.
Željeznička infrastruktura
Iako su auto-putevi od velikog značaja, opšti zaključak bi se mogao svesti na to da budućnost leži u željeznici. Od 1976. godine do prije nekoliko godina, u Srbiji nisu građene nove pruge. Posljednja izgrađena bila je pruga Beograd-Bar, inženjerski jedan od najtežih poduhvata na polju željezničke infrastrukture u Evropi, koju uskoro čeka obnova koja će biti sprovedena zajedno sa Crnom Gorom. Nakon zatišja, od nedavno se Srbija ponovo okrenula željeznici, zbog čega se do kraja godine, preciznije krajem novembra, planira puštanje u rad 108 kilometara novih pruga, od kada će Subotica na raspolaganju imati 27 vozova za Beograd dnevno. Osim novih pruga, vršena je i rekonstrukcija preko 800 kilometara pruga, od 3.400 kilometara pruga kojima zemlja ukupno raspolaže.
Kao što su pruge u 19. vijeku bile temelj ekonomskog procvata, tako i u 21. vijeku izgradnja brzih, modernih pruga predstavlja ključni faktor za razvoj privrede.
S tim u vezi, kroz dvije godine, biće povezane dvije prestonice, Beograd i Budimpešta, i vrijeme stizanja biće 2h i 45 minuta. Dogovor sa Mađarskom podrazumijeva da će se granični prelazi dvije zemlje nalaziti na željezničkim stanicama u Budimpešti i Beogradu, kako bi voz potom nesmetano i bez zadržavanja dolazilo na vrijeme od metropole do metropole.
Uz ulaganja EU, gradiće se i 230 kilometara brze pruge Beograd-Niš, što je temelj daljeg povezivanja sa okolnim zemljama. Ovaj projekat radiće se sporije, jer je plan da se ne zaustavlja saobraćaj, da se ne bi desilo potpuno odvikavanje od ovog pravca i prevoza. Isti metod primjenjuje se na izgradnji pruge Niš-Dimitrovgrad, što podrazumijeva da se 36h radi dok 36h prolaze vozovi. Sa vladom Sjeverne Makedonije potpisan je sporazum koji predviđa zajedničko traženje investitora za izgradnju pruge od Brestovca, u blizini Niša do Skoplja, kako bi se povezali i Skoplje, Niš, Novi Sad i Budimpešta što postaje važna željeznička arterija ovog regiona. Uz pomoć EU i njihovih fondova gradi se brza pruga od Istanbula do bugarske granice, dok je Bugarska već izgradila do Sofije, i sada je u toku priprema za dalju gradnju do granice sa Srbijom, i za kraj da se sve poveže sa Nišom.
Avio-saobraćaj
Prema procjenama Aerodrom Nikola Tesla u naredne dvije do tri godine uslužiće preko deset miliona putnika. Prema Direktivi EU svi aerodromi koji uslužuju više od ovog broja putnika moraće da budu povezani sa željeznicom, zbog čega će i aerodrom u Beogradu morati pratiti propis. Od sljedeće godine u upotrebi će biti let za Šangaj, dok se od sredine godine očekuje direktan let za Tokio iz Beograda.
Elektromobilnost
Trenutno, Srbija nema razvijenu infrastrukturu za električne automobile. Do aprila sljedeće godine, u planu je da bude 164 elektropunjača na auto-putevima. Donijet je propis koji od 1. januar obavezuje pumpe na auto-putevima i brzim saobraćajnicama koje imaju četiri mjesta za točenje da instaliraju jedan elektropunjač. Takođe, radiće se na 16 zelenih oaza na auto-putevima, to su zelene pumpe, koje posjeduju veći broj punjača, kafić, restoran, odnosno pumpe samo za električne automobile. U narednom periodu planira se raspisivanje tendera za postavljanje solarnih panela na auto-putevima, kako bi se na istim proizvodila struja, smanjili troškove, ali i kako bi se koristila struja.
Postoji plan za stimulisanje građana pri izboru vozila, a Minitarstvo je izmjenama i dopunama zakona tražilo drugu boju za tablice električnih vozila i posebne naljepnice, kako bi se omogućio besplatan parking, korišćenje žutih traka i daleko niže cijene putarina, uz već postojeće subvencije isključivo za električne automobile. Uvodi se dopunama zakona obaveza za nove stambene jedinice, koje bi na četiri parking mjesta, trebale da omoguće jedno za električno punjenje.
Što se tiče Zakona o putevima, uvodi se obaveza korišćenja recikliranog materijala prilikom izgradnje auto-puteva, i otpočeće se sa 25 odsto, sa idejom da se u narednih 10 godina upotrijebi 50 odsto recikliranog materijala, što se drugim riječima zove cirkularna ekonomija.
Energetski portal
