Prosječna cijena električne energije za domaćinstva u Evropskoj uniji u prvoj polovini 2026. godine iznosila je 0,2832 eura po kilovat-satu, dok su potrošači u Srbiji i Bosni i Hercegovini plaćali znatno manje. Prema podacima Eurostata, cijena struje za domaćinstva u Srbiji iznosila je 0,1197 eura po kWh, dok je u BiH bila još niža – 0,0995 eura po kWh. To znači da su cijene u Srbiji i BiH bile oko 58, odnosno 65 odsto niže od prosjeka EU.
U poređenju sa pojedinim zemljama regiona, električna energija u Srbiji bila je skuplja. U Crnoj Gori prosječna cijena iznosila je 0,1039 eura po kWh, a u Sjevernoj Makedoniji 0,1168 eura po kWh. Srbija je tako imala najvišu cijenu struje za domaćinstva među ove četiri zemlje, dok je BiH imala najnižu.
Najviše cijene električne energije za domaćinstva u EU zabilježene su u Irskoj, gdje je kilovat-sat koštao 0,3871 euro, zatim u Njemačkoj sa 0,3618 eura i Belgiji sa 0,3575 eura. S druge strane, najniže cijene u EU imale su Mađarska, Malta i Bugarska.
Kada je riječ o promjenama cijena u odnosu na prvu polovinu 2025. godine, u EU su se kretanja razlikovala od države do države. Najveći rast zabilježen je u Rumuniji, gdje su cijene porasle za 51,9 odsto, dok je u Irskoj rast iznosio 19,8 odsto, a u Finskoj 18,4 odsto. Nasuprot tome, u Danskoj su cijene pale za 31,7 odsto.
Iako građani Srbije i BiH plaćaju električnu energiju po cijenama znatno nižim od prosjeka EU, to ne znači nužno da im je struja i pristupačnija. Za potpuniju sliku potrebno je uzeti u obzir i razlike u prihodima i kupovnoj moći stanovništva, kao i ostale troškove koji čine konačan račun za električnu energiju.
Energetski portal
