Montrealski protokol predstavlja najznačajniji globalni sporazum, kada je riječ o očuvanju i oporavku ozonskog omotača. Razlog njegovog donošenja zasniva se na naučnom radu koji je objavljen 1985. godine, kada je otkriveno da postoji velika rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktika.
U tom trenutku, donošenje Montrealskog protokola bilo je usmjereno na oporavak ozonskog omotača zato što on štiti planetu i njen živi svijet od ultraljubičastog zračenja Sunca. Kroz godine se pokazalo da je zahvaljujući njemu ostvaren vrlo uspješan rezultat u ovom kontekstu, ali ono što je zanimljivo jeste da je doprinio još jednoj značajnoj i gorućoj temi – ograničavanju klimatskih promjena.
Objašnjenje se nalazi u činjenici da najveći broj supstanci koje oštećuju ozonski omotač, ujedno doprinose i globalnom zagrijavanju. Uzimajući u obzir to da je Sporazum doveo do postepenog povlačenja 99 odsto ovakvih supstanci, uključujući hlorofluorohidrokarbone (CFC) i hidroklorofluorohidrokarbone (HCFC), doprinio je istovremeno i daljem napredovanju klimatskih promjena.
Pročitajte još:
- Da li smo na dobrom putu da oporavimo ozonski omotač?
- Jedan odsto najbogatijih već potrošli svoj godišnji ugljenični limit
- Kako su klimatske promjene oblikovale svijet 2024. godine?
Pojašnjenja radi, rashladni plinovi CFC i HCFC nekada su se nalazili u frižiderima, klima uređajima, sprejevima, aparatima za gašenje požara i drugim uređajima. Međutim, nakon što je Protokol doveo do njihovog povlačenja iz upotrebe, oni su zamijenjeni hidrofluorohidrokarbonima (HFC), odnosno plinovima koji, iako nisu štetni za ozonski omotač, veoma doprinose efektu staklene bašte.
Zbog toga je 2016. godine usvojen Amandman iz Kigalija Montrealskom protokolu, koji je kao cilj postavio upravo i postepeno smanjenje proizvodnje HFC-a u narednih 30 godina. Ovaj sporazum je do sada ratifikovalo 162 zemlje, kao i Evropska unija.
Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), uklanjanje EFC-a moglo bi da spriječi zagrijavanje planete za do 0,5°C do kraja vijeka.
Najnoviji Izvještaj o emisijama UNEP-a pokazuje da bi porast temperature od 0,5°C povećao učestalost i ozbiljnost ekstremnih vrućina, jakih padavina i regionalnih suša.
Energetski portal