Na putu energetske tranzicije

Energetska zajednica prepoznala je Republiku Srbiju kao lidera u reformama u energetici u 2023. godini u regionu. Napravljeni su ključni koraci u unapređenju zakonodavnog okvira i postavljanju strateških ciljeva za budućnost energetskog sektora, koji će doprinijeti ubrzanju zelene tranzicije, ali i podizanju nivoa energetske sigurnosti. O energetskoj tranziciji, ulaganjima u obnovljive izvore energije (OIE), unapređenju energetske efikasnosti i podršci energetski ugroženim domaćinstvima razgovarali smo s Dubravkom Đedović Handanović, ministarkom rudarstva i energetike.

Kako teče energetska tranzicija Srbije? Nastavljate li sa reformom energetskog sektora, koji su naredni koraci?

– Vjerujem da će biti najbolje da kroz brojeve predstavim napredak Srbije u zelenoj energetskoj tranziciji u prethodne dvije godine. Broj prozjumera je porastao sa 400 na 3.200, kapaciteti vjetroelektrana će do kraja godine biti povećani za blizu 40 odsto, prvi put smo premašili 100 MW kapaciteta iz solara. Imamo trogodišnji plan aukcija za dodjelu tržišnih premija koji predviđa 1.300 MW, a već na prvim smo ostvarili rezultat od 715 MW vjetroparkova i solarnih elektrana (od kojih je 425 u sistemu podsticaja). Svaki dan predano radimo na smanjenju potrošnje u sektoru domaćinstva, pa je tako za godinu oko 10.000 domaćinstava dobilo bespovratna sredstva države za unapređenje energetske efikasnosti u svojim domovima. Posmatrajući samo rezultate koji su ostvareni kroz program Čista energija u prethodnoj godini ostvarene su uštede energije jednake proizvodnji toplane u Nišu, koja je ujedno među najvećim u Srbiji.

Naša ambicija je da dalje unapređujemo zakonodavni okvir, što pored izmjene Zakona o energetici uključuje i usvajanje u ovoj godini već pripremljenih strateških dokumenata, poput Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i Strategije razvoja energetike.

Država u procesu energetske tranzicije ima aktivnu ulogu kao nosilac velikih investicija. Ključne investicije u energetskoj tranziciji koje realizujemo u saradnji s Elektroprivredom Srbije uključuju izgradnju samobalansirajućih solarnih elektrana kapaciteta 1 GW, vjetroparka Kostolac od 66 MW koji će sljedeće godine biti na mreži, kao i novih reverzibilnih hidroelektrana Bistrica i Đerdap 3. Krajem aprila pustili smo u rad postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u TENT A, najvećeg ekološkog projekta realizovanog u termoelektranama u Evropi u ovom momentu. Opredijelili smo se za sprovođenje aukcija i dodjelu tržišnih premija kao ključnog instrumenta podsticaja za privatne projekte, koje je i EU prepoznala kao jedne od ključnih alata za povećanje udjela obnovljivih izvora energije.

Prema našim strateškim dokumentima, projekcije su da ćemo trošiti više energije u budućnosti i potrebni su nam stabilni izvori energije kada nam nije dostupna energija iz obnovljivih izvora, sunca i vjetra. Stoga smo ozbiljno i temeljno krenuli u razmatranje upotrebe nuklearne energije koja jedina može da obezbijedi baznu energiju i poštovanje koncepta nulte emisije CO2. Ako znamo da sada dobijamo iz uglja više od 60 odsto energije, jasno je da tu količinu energije ne možemo zamijeniti preko noći. S druge strane, postoje mnoge neizvjesnosti u pogledu baznih kapaciteta koji ispunjavaju uslov karbonske neutralnosti, i svjesni smo da su projekti koji uključuju gas izloženi brojnim rizicima, od geopolitičkih, spremnosti međunarodnih institucija da ih finansiraju, do moguće promjene tretmana ovog energenta u taksonomiji EU. Zbog toga smo krenuli da razmatramo opciju uključivanja Srbije u krug zemalja koje koriste nuklearnu energiju.

Reforma energetskog sektora je započeta transformacijom Elektroprivrede Srbije, koja je najveće preduzeće u našoj državi i koja snabdijeva sve građane i najveći dio privrede električnom energijom. Taj proces koji smo započeli u jeku energetske krize je vrlo složen i nosi sa sobom niz izazova, koje smatram da smo adekvatno rješavali do sada. Cilj nam je da se zaštite radnici u energetskoj tranziciji, posebno rudari i da se obezbijede bolji uslovi za zaposlene.

U FOKUSU:

• UDRUŽENE RUKE PLANETU ČINE ZELENIJOM
• ODRŽIVI RAZVOJ NE SMIJE BITI “PRAZNA PRIČA”
• ZAJEDNIČKIM SNAGAMA DO POBOLJŠANJA U OČUVANJU PRIRODE

Prošle godine smo imali prve aukcije za dodjelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije. Kako ste zadovoljni ovim aukcijama i kada će biti raspisan drugi krug?

– Donošenjem trogodišnjeg plana aukcija za period 2023-2025. godine obezbijedit ćemo najmanje 1.300 MW novih kapaciteta iz OIE kroz privatne investicije, posredstvom aukcija i dodjele tržišnih premija. Prošle godine sproveli smo prve aukcije za dodjelu tržišnih premija, čiji je rezultat devet novih elektrana, dvostruko niža postignuta cijena električne energije od tržišne u tom trenutku, novih 715 MW (od kojih je 425 MW u sistemu podsticaja) i više od milijarde eura privatnih investicija u razvoj vjetroparkova i solarnih elektrana. To je jasan pokazatelj da je Srbija stvorila odličan ambijent i regulatorni okvir za razvoj OIE. Oko 115 MW iz aukcija očekujemo već krajem ove godine na mreži, iz vjetra i solara.

Drugi krug aukcija za novih oko 400 MW zelene energije bit će raspisan krajem ove godine, čim procijenimo da je tržište spremno i da postoje zreli projekti koji mogu konkurentno da se nadmeću za podsticaje, što svakodnevno analiziramo. Kroz aukcije planiramo da podstaknemo investitore da proizvedena zelena energija ostane u Srbiji, za naše građane i privredu. Posebnu pažnju posvetit ćemo podsticanju izgradnje solarnih elektrana i radit ćemo na postizanju što bolje cijene kroz dobru konkurenciju.

I ove godine se nastavlja program energetske sanacije domaćinstava. Šta je sve obuhvaćeno ovim programom i šta nas do kraja godine očekuje kada je o ovome riječ?

– U Srbiji se troši tri i po puta više energije u odnosu na evropski prosjek, zbog čega podržavamo građane da unaprijede energetsku efikasnost u svojim domaćinstvima kako bi ostvarili uštede energije između 25 i 30 odsto, povećali komfor stanovanja i smanjili emisiju štetnih gasova. Nedavno smo zaključili ugovore sa 137 lokalnih samouprava, uključujući opštine s Kosova i Metohije u kojima smo ove godine obezbijedili oko dvije milijarde dinara za subvencije koje će moći da iskoristi oko 12.000 domaćinstava. Građani će već od juna moći da se prijave za subvencije, čim jedinice lokalne samouprave raspišu konkurse, koje u zavisnosti od paketa mjera mogu da idu i do 65 odsto ukupne vrijednosti investicije za zamjenu stolarije, izolacije, fasade, krovova, neefikasnih kotlova i postavljanje solarnih panela i kolektora. Sve ove mjere aktivno uključuju građane u proces energetske tranzicije. Do sada je oko 30.000 domaćinstava dobilo subvencije države dok ćemo do kraja 2027. godine energetski sanirati više od 70.000 domaćinstava širom zemlje. U saradnji sa Svjetskom bankom obezbijedili smo za subvencije građanima 50 miliona dolara.

U okviru programa energetske sanacije domaćinstava, posebna pažnja posvećena je socijalno ugroženim domaćinstvima. Kako teče realizacija ovog projekta?

Intervju vodila: Milica Radičević