Uprkos pritisku sankcija i smanjenom obimu prerade i prometa, NIS je prvi kvartal 2026. godine završio sa pozitivnim rezultatom zahvaljujući povoljnijem efektu zaliha, rastu cijena nafte na svjetskom tržištu i mjerama kontrole troškova.
Takve okolnosti odrazile su se na finansijske i operativne pokazatelje, naročito na manji obim prerade sirove nafte i promet naftnih derivata u poređenju sa istim periodom prošle godine.
U prva tri mjeseca tekuće godine NIS je zadržao pozitivan EBITDA (Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization) rezultat od 11 milijardi dinara, odnosno oko 94 miliona eura, i ostvario neto dobit od 2,8 milijardi dinara, odnosno oko 24 miliona eura.
Na rezultat je uticalo nekoliko faktora. Prije svega, efekat jeftinijih zaliha nafte, što znači da je dio sirovine nabavljen ranije po nižim cijenama, dok su u međuvremenu cijene na svjetskom tržištu porasle. Kada se proizvodi prodaju u uslovima viših cijena, marža kompanije može biti veća.
Pročitajte još:
- Sedam zemalja OPEC+ povećava proizvodnju nafte za 188.000 barela dnevno u junu
- Rumunija preuzima upravljanje lukom Đurđulešti u Moldaviji
- Opatija u znaku energetike – bliži se konferencija Dani OIE 2026
Drugi važan faktor bio je rast referentne cijene Brent nafte (orijentaciona svetska cijena). Njena prosječna cijena u pomenutom periodu iznosila je 80,6 dolara po barelu, odnosno sedam odsto više nego u prvom kvartalu 2025. godine, što je uticalo na vrijednost prodaje.
Treće, kompanija je sprovela optimizaciju troškova, čime je smanjen pritisak na rashode. Osim toga, NIS je i u složenim okolnostima zadržao značajan obim poslovanja.
Za investicione projekte NIS je od januara do marta izdvojio 6,3 milijarde dinara, najviše u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa. Operativni novčani tok iznosio je 16,7 milijardi dinara, dok su obračunate obaveze po osnovu poreza i drugih javnih prihoda dostigle 44 milijarde dinara. Ukupna zaduženost prema bankama smanjena je na 373,7 miliona eura.
U istom periodu, obim prerade sirove nafte i poluproizvoda iznosio je 642,8 hiljada tona, promet naftnih derivata bio je 592,2 hiljade tona, a proizvedeno je i 40,5 GWh električne energije.
Energetski portal
