Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNZ) usvojila je dopune Zakona o građenju i Zakona o prostornom uređenju, kojima se po prvi put jasno definiše da za postavljanje solarnih panela i malih elektrana za vlastite potrebe više nije potrebna građevinska dozvola.
Odluka je objavljena u Službenim novinama HNŽ 5. novembra 2025., a na snagu stupa osmog dana od objave.
Kasni usklađivanje sa ostatkom Federacije
Ovim potezom HNŽ se svrstao među posljednje kantone u Federaciji BiH koji su uskladili svoje propise s praksom već prisutnom u Sarajevskom, Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu, gdje su slične dopune donesene još 2023. i 2024. godine.
Dok su druge županije u međuvremenu već pojednostavile procedure za građane i male poduzetnike, u HNŽ-u su prozjumeri do sada morali prolaziti kroz isti birokratski proces kao i veliki investitori — što je značilo nedelje čekanja, opsežnu dokumentaciju i dodatne troškove.
Što to konkretno znači za građane
Dopunom Zakona jasno je navedeno da se propisi o građenju ne primjenjuju na postavljanje solarnih panela i elektrana za vlastite potrebe (prozjumeri) na krovu postojećih objekata, pod uvjetom da instalacija ne prelazi površinu krova.
Time se građanima omogućuje da bez dozvole instaliraju solarne sisteme za vlastitu potrošnju i predaju viškove u mrežu, u skladu s pravilima Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitiju kogeneraciju (OIEiEK).
Osim solarnih sistema, dopunama su obuhvaćene i AC/DC punionice za električna vozila montirano–demontažnog tipa te kabelski priključci za niskonaponske mreže i komunalne instalacije poput vode, kanalizacije i plina.
Pročitajte još:
- OIEiEK poziva na prezentaciju Informacionog sistema za sprovođenje e-aukcija
- Partnerstvo Švajcarske i UNDP-a podstiče cirkularnu ekonomiju i zelenu tranziciju u BiH
- Koje su novine predviđene u Nacrtu zakona o turizmu RS
Korak naprijed, ali uz veliko zakašnjenje
Iako stručnjaci ovu izmjenu pozdravljaju kao korak prema liberalizaciji tržišta i bržoj energetskoj tranziciji, podsjećaju da je HNŽ u odnosu na ostatak Federacije kasnio gotovo dvije godine.
Zbog tog kašnjenja, mnogi građani i obrtnici odustali su od planiranih solarnih ulaganja ili ih prebacili u druge kantone gdje su procedure bile jednostavnije.
— Ovim se tek sada stvaraju osnovni preduslovi da prozjumeri u Hercegovini budu ravnopravni s ostatkom Federacije — komentarišu iz nevladinog sektora koji prati energetsku tranziciju.
Poziv lokalnim zajednicama
Nakon zakonskih dopuna, očekuje se i usvajanje pratećih pravilnika te aktivnija uloga jedinica lokalne samouprave koje bi trebale poticati kućne solarne elektrane kroz javne pozive, subvencije i olakšice.
Na taj način, tvrde stručnjaci, HNŽ bi mogao iskoristiti veliki solarni potencijal regije i preokrenuti višegodišnje administrativno zaostajanje u korist građana i malih proizvođača.
Izvor: Hercegovina.info
