Električno brojilo je uređaj koji mjeri električnu energiju — evidentira koliko je energije (kWh) isporučeno tokom određenog intervala. Brojilo ne mjeri struju, niti — kao u slučaju gasa — fizičku zapreminu potrošenog goriva koje prolazi kroz instalaciju.
Savremena generacija takozvanih pametnih brojila, koja se intenzivno ugrađuje od 2010-ih godina, postala je temelj digitalne transformacije elektrodistributivne mreže. Za razliku od starijih elektromehaničkih „satova“, nova brojila objedinjuju digitalno brojilo kao mjerni dio, sat i kalendar realnog vremena, procesor i memoriju za lokalno čuvanje podataka, kao i dvosmjerni komunikacioni modem. Zahvaljujući povezanosti sa centrima upravljanja (AMM/MDM sistemima), ovi uređaji u realnom vremenu razmenjuju milione zapisa o potrošnji i stanju mreže, i pored toga omogućavaju daljinsko upravljanje, promjenu tarifnih planova i brže otkrivanje kvarova.
Srbija na mapi razvoja digitalizacije brojila
Prvi pilot-projekti pametnih brojila u Srbiji pokrenuti su između 2003. i 2008. godine kako bi se ispitala moguća tehnička rješenja. Prekretnica dolazi 2010. godine, kada „Elektroprivreda Srbije“ (EPS) usvaja nacionalnu specifikaciju za pametna brojila. Zbog tadašnje visoke cijene opreme, prioritet је dat industrijskim potrošačima: svega dva odsto mjernih mjesta odnosilo se na čak 40 odsto ukupne potrošnje električne energije u zemlji, zbog čega je zamjena upravo tih brojila najbrže donijela korist privredi, naročito jer je industrija njen temelj.
U domaćinstvima, zamjena je otpočela tokom 2018. godine — beogradsko naselje Bežanija dobilo је oko 35.000 digitalnih brojila, dok su Niš i Zlatibor opremljeni sa po 16.500 uređaja.
Pravi masovniji zamah uslijedio je zahvaljujući donaciji Evropske unije u iznosu od 110 miliona eura, kada je za tri godine zamjenjeno ukupno 523.000 brojila u Beogradu i Novom Sadu.
Danas se pametna brojila nalaze na oko 600.000 mjernih mjesta, što predstavlja približno 16 odsto od ukupno ≈ 3,8 miliona brojila u Srbiji. „Elektrodistribucija Srbije“ (EDS) nastavlja nabavku iz sopstvenih sredstava u okviru redovnih javnih nabavki i uvela je pravilo: svaki zahtjev za nov priključak mora naknadno biti opremljen uređajem koji podržava dvosmjernu komunikaciju. Na taj način se postepeno gradi infrastruktura koja će omogućiti potpunu digitalnu transformaciju domaće elektroenergetske mreže.
Šta pametno brojilo donosi u praksi?
U Srbiji većina potrošača i dalje razmišlja o računu za struju u dinarima, a rijetko o stvarnoj potrošnji u kilovat-satima (kWh). Klasična brojila ne olakšavaju brzu provjeru ni jasnu analizu potrošnje. Da bi se bar približno procijenilo koliku energiju troši određeni uređaj, obično se polazi od njegove snage i vremena rada: grejači su najveći potrošači, pa bojler snage 2 kW za pola sata rada potroši oko 1 kWh energije. Pametno brojilo, međutim, omogućava tačan i gotovo svakodnevni uvid u potrošnju, bez potrebe za procijenama.
Na radionici u Novom Sadu, koju je organizovala „Elektrodistribucija Srbije“ u prostorijama svog ogranka, uputili su nas više u prednosti pametnih brojila i u buduće planove EDS-a.
Zahvaljujući svakodnevnom daljinskom očitavanju i automatskom arhiviranju stanja svakog prvog dana u mjesecu u ponoć, pametno brojilo omogućava da račun stigne gotovo odmah po isteku obračunskog perioda, uz osamnaest mjeseci čuvanja podataka koji korisniku i distributeru pružaju čvrst osnov za brzu provjeru ili eventualnu reklamaciju.
Precizna elektronika meri energiju uz klasu tačnosti ±0,5 odsto, nasuprot ±2 odsto koja je prisutna kod trenutno najvećeg broja starih brojila. Dakle, sa novom generacijom, greška brojila se smanjuje, a napravljena razlika neposredno znači pravedniji i precizniji obračun za sve.
Prema procijenama iznetim na radionici EDS-a, kada bi se zamjenila sva brojila u zemlji, jer je ipak riječ o starim mehanizmima koji se troše, pa samim tim sporije vrte i greše na štetu distributera – ukupni distributivni gubici sa sadašnjih više od 10 odsto mogli bi biti smanjeni za oko 2 odsto. To se naknadno pretvara u desetine miliona eura godišnje koji više ne odlaze na pokrivanje „nestale“ energije, već ostaju za modernizaciju mreže.
Takođe, podaci sa pametnih brojila dodatno omogućavaju da se tehnički i komercijalni gubici lociraju gotovo u realnom vremenu: ako jedna trafostanica pokazuje neobjašnjiv manjak, ekipe se upućuju tamo gdje je registrovan problem, umjesto da obilaze kilometre vodova naslepo.
Pametna brojila daju mogućnost da se potrošnja bilježi na mjesečnom, dnevnom, satnom, pa i 15-minutnom nivou. Ta količina podataka otvara vrata novom portfoliju tarifa: od sezonskih, vikend-popusta ili prazničnih popusta, do potpuno dinamičkih tarifa koje se mijenjaju iz sata u sat. Te tarife se unaprijed programiraju i zakazuju za automatsko stupanje na snagu određenog datuma. Kompleksne šeme tarifiranja postaju lakše za primjenu. Ugrađen niz senzora nadgleda brojilo i detektuje svako prislanjanje magneta, neovlašteno otvaranje ili sličan pokušaj manipulacije, pa svaku anomaliju bilježe i šalju u centralni sistem.
Osim toga, pametna brojila su nezaobilazna karika u razvoju energetske mreže koja podržava prozjumere, virtuelne elektrane, skladišta električne energije, punjače za električna vozila i ubrzani prelazak na “zelenu” energiju.
Šta je sljedeći korak u Srbiji?
Predstoje dva velika projekta koja će ubrzati zamjenu još stotina hiljada uređaja.
Projekat EDS Smart Metering faza 1A — Uz pomoć kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 40 miliona eura, vršiće se zamjena 200.000 brojila u Nišu, Kraljevu i Čačku, sa rokom implementacije od devet mjeseci. Po završetku radova Niš će biti grad na pragu pune pokrivenosti pametnim brojilima.
Projekat EDS Smart Metering faza 1B — Drugi program, vrijedan 80 miliona eura iz kredita Evropske investicione banke (EIB), planira zamjenu dodatnih 400.000 uređaja. Radovi bi trebalo da počnu naredne godine.
Ako se oba projekta realizuju prema planu EDS-a, do kraja 2026. godine, u sistemu će raditi više od 1,2 miliona pametnih brojila, odnosno približno trećina ukupnog broja mjernih mjesta u zemlji.
Neizostavan dio, na kom EDS paralelno radi od prije nekoliko mjeseci jeste realizacija veb portala i mobilne aplikacije za pristup mernim podacima, koja korisnicima omogućava neposredan, svakodnevni uvid u sopstvenu potrošnju.
Dugoročno gledano, strateški cilj Republike Srbije usklađen je sa EU direktivama — najmanje 80 odsto domaćinstava trebalo bi da posjeduje pametno brojilo do 2030. godine.
Milica Vučković
