Hrvatska je zemlja koja odlučno sprovodi energetsku tranziciju, a za njen uspjeh ključna su ulaganja u fleksibilnost elektroenergetskog sistema i razvoj baterijskih sistema. Ovo su zaključci konferencije Solar Flex Croatia 2025, koju su 12. marta u Zagrebu organizovali Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), u saradnji sa udruženjem SolarPower Europe i Evropskom komisijom.
Prema riječima Maje Pokrovac, direktorke OIEH, nedostatak kapaciteta za skladištenje energije dodatno povećava zavisnost od uvoza električne energije, koja je prošlog ljeta činila čak četvrtinu domaće potrošnje. Ona je dodala da povjećanje kapaciteta baterijskog skladištenja može smanjiti cijene električne energije za 25 odsto do 2030. godine, uz nužno ubrzanje donošenja regulatornog okvira koji bi omogućio brži razvoj i priključenje novih kapaciteta.
„Zastarelo je 61 odsto kapaciteta mreže, modernizacija traje dugo, a tokom prošlog ljeta Hrvatska je uvezla 25 odsto energije jer nema mogućnost njenog kvalitetnog skladištenja. I izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoefikasnoj kogeneraciji, koje su trenutno na javnoj raspravi, pokazuju nerazumijevanje skladištenja OIE, dok povjećanje kapaciteta baterijskog skladištenja može smanjiti cijene električne energije za 25 odsto do 2030, odnosno 33 odsto do 2040. godine”, naglasila je Pokrovac.
Valburga Hemetsberger, izvršna direktorka udruženja SolarPower Europe, poručila je da solarna energija danas predstavlja najpovoljniji izvor energije u Evropi, ali da dalji rast zahtjeva izgradnju fleksibilne infrastrukture i značajno povjećanje kapaciteta za skladištenje. Naglasila je da je ulaganje u fleksibilnost ključno za očuvanje evropske energetske konkurentnosti i stabilnosti cijena, posebno u uslovima sve veće elektrifikacije privrede i društva.
Pročitajte još:
- Neiskorišteni potencijal – Hrvatska istražuje geotermalnu bušotinu u Zagrebačkoj županiji
- Sjeverna Makedonija: Izdavanje garancija porijekla za energiju iz OIE počinje u aprilu
- Najveći solarni park u Srbiji priključen na mrežu – investicija vrijedna 25 miliona eura
„Evropa je u 2024. godini instalirala rekordnih 66 GW novih solarnih kapaciteta i sada imamo ukupno 330 GW. Solar kontinuirano raste poslednjih godina, ali pred nama su izazovi razvoja infrastrukture i stabilnosti cijena energije. Potrebna nam je fleksibilnost, puno baterijskih skladišta kako bi Evropa ostala konkurentna”, izjavila je Hemetsberger.
Zrinka Ujević, šefica Predstavništva Evropske komisije u Hrvatskoj, podsetila je na evropske politike koje podstiču ubrzani razvoj baterijskih sistema i istakla da su ulaganja u ovu tehnologiju presudna za postizanje klimatske neutralnosti Evrope do 2050. godine.
„Evropska komisija je donijela niz politika i mjera kako bi se ubrzao razvoj baterijskih sistema. Direktiva o obnovljivoj energiji, na primjer, predstavlja podsticajni okvir za razvoj i konkurentno tržište za sve vrste tehnologija. Nadalje, Evropski zeleni plan, kojim se Evropa obavezala da postane klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, i Plan za čistu industriju takođe su važni koraci. Mnogo se radi u kontekstu naših klimatskih ciljeva, ali izazov ostaje prilagođavanje infrastrukture kako bi se obnovljivi izvori energije efikasno integrisali. Ova rješenja su ključna za privredni rast, nova radna mjesta i dobrobit građana. Takođe, važno je da javni i privatni sektor što više sarađuju, jer je to ključno za finansiranje i razmjenu znanja. Pametna domaćinstva pružaju priliku za učešće u proizvodnji energije, a baterije su neophodne za balansiranje mreže”, rekla je Ujević.
Učesnici konferencije složili su se da Hrvatska ima potencijal da postane regionalni lider u integraciji obnovljivih izvora i baterijskog skladištenja energije, ali da je za to potrebna brza modernizacija prenosne i distributivne mreže, kao i prilagođavanje zakonodavstva.
Energetski portal
