Digitalizacija je jedini način da se očuva nematerijalno kulturno naslijeđe ručne proizvodnje stakla u Srbiji, koje poslije više od 100 godina tradicije, polako zamire. U toku je izrada VR naočara koje će zainteresovanima približiti korake ručne proizvodnje stakla sa ciljem da podstakne kreativnu ekonomiju na lokalnom nivou i doprinese očuvanju umjetničkih zanata i tradicionalnih znanja.
Ručna proizvodnja stakla našla se 2023. godine na UNESCO listi svjetske nematerijalne baštine kao transnacionalni element, na inicijativu Francuske, Češke, Španije, Finske i Mađarske, zemalja u kojima je ovaj umjetnički zanat izuzetno važan dio tradicije. Srbija, takođe, njeguje znanja vještine i tehnike ručne proizvodnje stakla, gdje spadaju i umjetnički zanati graviranje, šlifovanja, oslikavanje, ecovanje i brušenje, koji su upisani na Reprezentativnu UNESCO listu.
Mnogim elementima sa UNESCO liste prijeti veliki rizik od nestanka. Zato je važno ispitati perspektive povezivanja nematerijalnog naslijeđa i kreativne ekonomije u regionu Zapadnog Balkana, kao nove simbioze koja može doprinijeti održivosti nematerijalnog naslijeđa, izjavila je prof. dr Hristina Mikić, direktorka inicijative Kreativno staklo Srbije na konferenciji „Kreativna ekonomija i nematerijalno kulturno naslijeđe”, koja je danas održana povodom obilježavanja Međunarodnog dana nematerijalnog kulturnog naslijeđa.
Prema njenim riječima, staklarski ateljei mogu biti laboratorije cirkularne kreativne ekonomije, sposobni da stvore nove staklene materijale, kao i ravnopravni partneri najvećim industrijama potrošačima stakla – proizvođačima lijekova, kozmetike, elektronskih uređaja, ambalaže, prehrambenoj industriji, itd., koji su u obavezi da recikliraju svoj stakleni otpad. Na taj način cirkularna kreativna ekonomija povezuje znanja, vještine i prakse naših predaka u vidu nematerijalnog naslijeđa, s jedne strane, i umjetničke inovacije, sa druge, kreirajući dodatu vrijednost kako kulturnom naslijeđu, tako i industriji.
Na događaju je predstavljena specijalna edicija „Cirkularno staklo” kroz priče istaknutih umjetnika u staklu, koji rade na očuvanju nematerijalnog naslijeđa kroz cikularne prakse. Edicija je nastala u okviru projekta „Glassmaking Tradition meets Innovation” uz podršku Evropske unije i pokazuje kako umjetnici mogu pomoći očuvanju i zaštiti nematerijalnog kulturnog naslijeđa i unaprijediti njegovu klimatsku otpornost. Ona donosi više od 20 razgovora sa evropskim staklarskim umjetnicima i kreativnim preduzetnicima koji svoje radove i proizvode prave od post-potrošačkog i vintidž stakla.
Edicija donosi fascinantnu priču o Pernile Bulou koja je posljednjih godina velika zvijezda cirkularnog staklarstva. Njena dva ateljea na danskom ostrvu Bornholm svake godine recikliraju i do 200 tona stakla. Pernile čitavu jednu liniju svojih proizvoda – ReUse (što znači upotrebi ponovo) – pravi od recikliranih borosilikatnih epruveta. To su epruvete iz Novo Nordiska, velike danske farmaceutske kompanije, koje iz raznih razloga nisu upotrijebljene u proizvodnji insulinskih injekcija. Neke su nesterilisane, neke loše izrađene, neke polomljene, neke prosto višak koji se ne može vratiti proizvođaču… Proizvodi ReUse su postali toliko traženi da je ova linija izrasla u brend za sebe, Bülow_Re:use.
U ediciji se, pored ostalih , nalazi i priča o biofilnom pristupu dizajnu stakla. Riječ je o projektu Eden (Eden Project), moderne botaničke baste u Kornvolu i LSA International, dizajnerskog ateljea u Londonu specijalizovanog za ručnu izradu stakla. Radi se o kolekciji koju zovu Kraljica biofilnog stakla, a koja je sačinjena od 24 dijela oblikovana prema principima biofilnog dizajna, jednog od ključnih pravaca u savremenoj arhitekturi i dizajnu. Takav dizajn pretpostavlja da su ljudi biofili, odnosno da imaju urođenu potrebu za povezanošću s prirodom, pa reciklirani predmeti od stakla ispunjavaju ove principe.
Na konferenciji su, pored Hristine Mikić, učestvovali stručnjaci iz ove oblasti – Tamara Ognjević, istoričarka umjetnosti i heritolog, Sandra Banjanin, urednica programa vizuelnih umjetnosti u Kulturnom centru Zrenjanin I Dušan Medina, direktor Društva za kulturni razvoj „BAUO” iz Petrovca na Moru.
Međunarodni dan nematerijalnog kulturnog naslijeđa, 17. oktobar, uspostavio je UNESCO da bi se skrenula pažnja javnosti na probleme sa kojima se suočava živo kulturno naslijeđe i njegovi nosioci, kao što su nedostatak sredstava, klimatske promjene, otežan transfer tradicionanih znanja i konflikti.
Izvor: Centar za medijsku kulturu i obrazovanje Beograd
