Tokom posljednjeg dana Samita energetike u Trebinju (SET Trebinje), održan je panel posvećen temi investicija u obnovljive izvore energije u 2026. godini, u kontekstu rekordnih zahtjeva i izazova priključenja novih objekata na elektroenergetsku mrežu.
Moderator panela Nevena Đukić, direktorka kompanije CEEFOR, učesnike je povela u razgovor o važnoj temi – aktuelnom stanju elektroenergetske mreže i procedurama priključenja, kao i o planovima i perspektivama za dalja ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE).
Cvjetko Žepinić, izvršni direktor Elektroprenosa BiH, otvorio je razgovor odgovorom na pitanje da li su tačne tvrdnje investitora da je najveći problem malog broja projekata priključenih na mrežu – mreža kao usko grlo. Kako je istakao, u BiH nijedan investitor sa zahtjevom za priključenje do sada nije odbijen od strane elektroprenosa. Tom prilikom podijelio je podatke da je na prenosnoj mreži u BiH priključeno sedam vjetroelektrana ukupne instalisane snage 320 megavata i 10 solarnih elektrana ukupne instalisane snage 330 megavata.
Saša Šćekić, rukovodilac Sektora za licence i tehničke poslove DERK, rekao je da nisu tačne informacije da projekat prvo prolazi regulatorne procedure i dobija licencu, a da zatim nailazi na prepreke u fazi priključenja na mrežu. Kako je objasnio, licenca ne može da se dobije prije prethodnog priključenja, dodajući da ona predstavlja samo dozvolu za proizvodnju električne energije, te da je potrebno prethodno steći sve uslove, uz završetak probnog rada.
Govoreći o Godišnjem izvještaju za 2025. godinu Državne regulatorne komisije za električnu energiju, u ovom trenutku ima preko 1.100 megavata solarne i energije iz vjetra, uključujući i one na distributivnom nivou. Kada se uporede 2025. i 2024. godina, ima 25 odsto više vjetroelektrana, 32 odsto velikih solarnih i čak 65 odsto malih solarnih elektrana. Kako je zaključio, imaju veliki broj zahtjeva, ali je i mnogo toga realizovano.
Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac direkcije za razvoj i investicije EPCG, iznio je nešto drugačiji stav. Prema njegovim riječima, za uspješnu realizaciju projekta potrebno je mnogo rada i dobra saradnja sa operatorom prenosnog sistema. Ipak, rekao je da je to moguće, navodeći kao uspješan primjer projekat vjetroelektrane Gvozd, kao primjer dobre saradnje crnogorskog prenosnog sistema i Elektroprivrede Crne Gore.
Mrvaljević je rekao da nije dovoljno da investitor bude stručan samo u svom poslu, već da je potrebno da bude upućen u čitavu proceduru. Na pitanje da li je EPCG, kao državna kompanija i investitor, privilegovana, objasnio je da je to moguće samo u kontekstu poznavanja procedura, zbog čega se često ne upuštaju u nepredvidive izazove – za razliku od velikog dijela investitora koji uđu u ovu oblast ne znajući dovoljno.
Pročitajte još:
- SET Trebinje 2026 – CBAM kao ključni izazov za privredu BiH i regiona
- SET Trebinje 2026: Elektroprivrede regiona traže model za održivu energetsku budućnost
Željko Zubac, direktor SE Bileća, EFT Group, na pitanje šta predstavlja usko grlo, rekao je da mreža jeste jedan od nužnih uslova koje je potrebno ispuniti da bi se projekat iz OIE priključio na istu, ali nije jedini – već je jedan od manjih faktora koji utiču na to da se investicija dalje razvija. Pored toga, kao veoma važan segment izdvojio je finansije i PPA ugovore, budući da banke traže fiksne cijene i dugoročne ugovore kako bi obezbijedile finansiranje. Uz to, naveo je i izazove koji u posljednje vrijeme postoje sa cijenom električne energije. Kako je zaključio, najvažniji je dobar tim – neko ko će sve to sprovesti, uključujući i korake nakon puštanja elektrane u rad.
Aleksandar Šukalo, direktor Elnos Group Banja Luka, osvrnuo se na jedan od panela na kojima je ranije učestvovao, iznoseći primjer u vezi sa problemom priključenja na mrežu. Kako je objasnio, na tom panelu bili su prisutni respektovani investitori koji su govorili o izazovima tokom izgradnje elektrana iz OIE. Otvorene su brojne teme – od administracije, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, prodaje energije, do izvođača i finansija – ali nijedan od tih investitora nije kao ozbiljan problem naveo priključak na mrežu. Ozbiljnim investitorima, kako je zaključio, to ne može da bude prepreka ukoliko imaju ozbiljan pristup i kvalitetne partnere.
Ansan Halilović, SMG d.o.o. Sarajevo, rekao je da investitor nikada nije onaj koji otežava ili osporava implementaciju projekata, već da na to pretežno utiču projektanti i izvođači radova, kao i operatori distributivnog ili prenosnog sistema, ali i institucije. Oslanjajući se na navedeno, istakao je da najveća kočnica u sistemu jeste loša komunikacija i koordinacija između svih aktera, dodajući da uslova za priključenje ima.
Cvjetko Žepinić je dodao da za termoelektrane, vjetroelektrane i hidroelektrane izgradnja traje znatno duže i da je to složeniji proces nego samo priključenje. Razlika se javlja kod solarnih elektrana, jer njihova izgradnja traje kraće od procesa priključenja, zbog čega je neophodno da investitor na vrijeme pokrene potrebne procedure.
Na panelu je bilo riječi i o pitanju da li regulatorni okvir prati dovoljno dinamiku razvoja tržišta, sa posebnim fokusom na baterijska skladišta, koja još uvijek nisu u potpunosti regulisana u regionu.
Saša Šćekić je rekao da u BiH još nije donesen novi zakon koji bi regulisao ovu oblast, dodajući da regulator i operator trenutno raspolažu samo jednim alatom – podzakonskim aktima. Ipak, zbog postojećeg interesovanja za baterijske sisteme, Šćekić je istakao da ne mogu u potpunosti transponovati direktive Evropske unije, ali da su u okviru svojih nadležnosti uspjeli da ostvare određene pomake. Jedan od njih je izmjena pravilnika o priključenju, u koji su uključena skladišta električne energije. Prošle godine, do kraja novembra, kompletna podzakonska regulativa izrađena je za baterijska skladišta – kako za samostalna, tako i za hibridna postrojenja. Dodao je da već postoje zahtjevi za priključenje.
Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX, koja ima dugogodišnje iskustvo u realizaciji projekata izgradnje solarnih elektrana sa više od 230 MW izgrađenih kapaciteta i preko 380 realizovanih projekata, predstavio je iskustvo kompanije. Nadovezujući se na temu baterijskih sistema, Kostić je najavio da će nakon tri solarne elektrane, čije je puštanje u planu tokom 2026. godine, kompanija usmjeriti fokus na baterijska skladišta energije – kao ključni element nastavka energetske tranzicije. Kompanija već posjeduje iskustvo u upravljanju baterijskim sistemima, a ovom prilikom najavio je i naredne korake: prilagođavanje postojećih projekata solarnih elektrana, projektovanje i komunikaciju sa elektrodistribucijom radi izmjene rješenja o odobrenju, kao i ulaganja u baterijska skladišta u vidu kolokacije na solarnim elektranama.
Kako je istakao, predata su četiri zahtjeva za stand-alone sisteme baterijskih skladišta, a za tri lokacije su pronađene parcele, potpisani ugovori o kupoprodaji i pokrenute inicijative za izradu urbanističkih planova.
MT-KOMEX aktivno prati promjene na tržištu električne energije, uključujući najavu da će početkom maja u Srbiji po prvi put biti zabilježene negativne cijene. Kao odgovor na izazove u finansiranju, kompanija je uspješno emitovala prve zelene obveznice u Srbiji, čime je otvoren novi način obezbjeđivanja kapitala neophodnog za investicije.
Energetski portal
