Širenje solarne energije širom svijeta često dolazi uz visoku ekološku cijenu – masovno krčenje šuma radi postavljanja solarnih panela čime se stvara dubok sukob između potrebe za obnovljivim izvorima energije i očuvanja prirodnih ekosistema. Međutim, novo istraživanje koje su sproveli naučnici u Južnoj Koreji pokazuje da tzv. solarno drveće može ponuditi održivo rješenje: istovremeno povećati kapacitet proizvodnje električne energije i očuvati šumske pejzaže.
Prema rezultatima kvantitativnog poređenja koje su sproveli istraživači sa Korejskog pomorskog instituta, linearni raspored solarnog drveća omogućava da se očuva 99 odsto šumskog pokrivača, dok klasične instalacije ravnih fiksnih panela zahtijevaju uklanjanje čak 98 odsto postojećih šuma kako bi postigle ekvivalentan kapacitet proizvodnje električne energije.
Ovi nalazi dobijeni su kroz kombinaciju 3D geoprostornih simulacija i testiranja pod standardnim uslovima, a metodologija se može primijeniti i u drugim zemljama koje žele da ubrzaju energetski prelaz, ali i da zadrže prirodne rezervoare ugljenika.
Kako funkcioniše solarno drveće?
Solarno drveće predstavlja inovativne vertikalne strukture koje imitiraju prirodni oblik stabala: solarni paneli raspoređeni su poput krošnji i grana, proizvodeći energiju u gornjem dijelu, dok istovremeno propuštaju dovoljno svjetlosti za rast vegetacije ispod. Time se kombinuju dva ključna cilja – proizvodnja obnovljive energije i očuvanje šumskih ekosistema. Za razliku od konvencionalnih solarnih farmi koje potpuno uklanjaju drveće i remete biodiverzitet, solarna drveća omogućavaju očuvanje šumskih funkcija poput zaštite od erozije, klizišta, buke i jakih vjetrova.
Pročitajte još:
- Velika Britanija podržava solarni projekat na Filipinima koji će snabdijevati 82.000 domaćinstava
- Nova studija u Srbiji: Ako ste veliki potrošač, solar na krovu može da se isplati i za manje od 3 godine
- Prva na svijetu – Nizozemska gradi solarnu elektranu u okviru vjetroparka na moru
Primjer iz Južne Koreje jasno pokazuje važnost ovog koncepta. Samo u tri godine – od 2016. do 2018. – širenje solarnih farmi u planinskim predjelima zemlje dovelo je do deforestacije od preko 4.400 hektara. Uklanjanje zrelih šuma izazvalo je eroziju zemljišta i brojna klizišta u blizini solarnih instalacija. Slični rizici prijete i u priobalnim šumama, koje su posebno dragocjene jer, osim proizvodnje kiseonika i skladištenja ugljenika, imaju funkciju prirodne zaštite od vjetrova, saliniteta i cunamija.
Do sada su istraživanja uglavnom mjerila performanse pojedinačnih solarnih drveća – što je davalo ograničene rezultate. Nova studija, međutim, pokazuje da se isti instalacioni kapacitet kao kod tradicionalnih fiksnih panela može postići sa samo 63 solarna drveta, iako ih je u eksperimentalnoj zoni moguće rasporediti 97.
Budući da paneli sve efikasnije koriste istu površinu, solarno drveće može obezbijediti veći kapacitet uz manji prostorni otisak. Time se otvara mogućnost da se precizno planira širenje solarne energije u šumskim i priobalnim pejzažima bez dramatičnog uništavanja prirode.
Istraživači naglašavaju da solarna energija već sada daje najveću izlaznu snagu po jedinici površine u poređenju sa drugim obnovljivim izvorima, te da je zbog pada troškova proizvodnje na putu da postane najisplativija tehnologija u većini regiona svijeta. Kako globalne obaveze zahtijevaju utrostručavanje kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine, ali i istovremeno očuvanje šuma, solarna drveća se nameću kao obećavajuće dvostruko rješenje.
Energetski portal
