Tokom prethodne godine nuklearne elektrane širom svijeta proizvele su 2.667 TWh električne energije, što je za 66 TWh više nego u 2023. i za 7 TWh više od dosadašnjeg istorijskog rekorda iz 2006. godine, kada je dostignuto 2.660 TWh, objavljeno je u nedavnom izvještaju Svjetske nuklearne asocijacije – World Nuclear Performance Report 2025.
Nuklearna energija, koja je decenijama bila u drugom planu, ponovo dolazi u fokus zbog velikih energetskih izazova, a njeni kapaciteti svake godine bilježe rast. Mnoge zemlje se sve češće odlučuju da grade nove blokove, ali je zanimljivo da određeni broj zemalja započinje pregovore i gradnju svojih prvih reaktora. Srbija se ubraja među države koje se, po svemu sudeći, sve odlučnije okreću ovom energetskom izvoru, kako bi bila energetski bezbjednija i manje zavisna od uglja. Krajem prošle godine, Skupština Srbije usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici kojim je ukinut moratorijum na nuklearnu energiju. To je ujedno bio i prvi konkretan pomak ka nuklearnoj energiji, s obzirom da je, kako smo naveli, do kraja 2024. godine važila zabrana bilo kakvog napretka i ulaganja u nuklearni program.
Nakon što je prošle godine ukinut moratorijum na gradnju nuklearki, naša zemlja sada traži partnere – u igri su Rusija, Kina, Francuska, Južna Koreja, zemlje sa dugim iskustvom u nuklearnoj industriji. Srbija je već potpisala dva memoranduma o razumijevanju sa južnokorejskim KHNP-om, koji obuhvataju i obuku kadrova, dok je francuski EDF angažovan na izradi studije izvodljivosti.
Rusija potencijalni partner?
Ipak, ovih dana Srbija je započela i pregovore sa ruskim „Rosatomom“ konkretno o izgradnji prve nuklearne elektrane u zemlji, kako je izjavio ambasador Srbije u Moskvi za tamošnje medije „Известия“ (Izvestija), kako i sami navode. Važno je istaći da je riječ o konkretnim i suštinskim pregovorima, ali se konačna odluka o izboru partnera i uslovima tek očekuje.
Kako takođe navodi „Известия“ (Izvestija), ponuda ruske kompanije je među najpovoljnijima jer pokriva cijeli ciklus – od izgradnje do goriva i održavanja, ali na konačnu odluku mogu uticati i politički faktori, uključujući zahtjeve EU da Srbija uskladi energetsku politiku sa evropskim pravilima i sankcijama.
Energetski portal
