Efekti uvođenja Mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika (CBAM) već se osjećaju na tržištima električne energije u regionu, a razlike u cijenama postaju sve izraženije, pokazala je analiza predstavljena na panel diskusiji o primjeni ovog mehanizma.
Ana Angelova, stručnjak za tržišne operacije u Nacionalnom operatoru tržišta električne energije MEMO iz Skoplja, istakla je da je prosječna cijena električne energije na makedonskom tržištu za dan unaprijed u februaru 2026. godine iznosila 42,3 eura po megavat-satu, što je najniži nivo u poređenju sa analiziranim tržištima u regionu.
Kako je navela, dok su cijene u februaru 2025. godine bile približno ujednačene između Sjeverne Makedonije, Mađarske, Srbije, Bugarske i Grčke, već godinu dana kasnije vidljive su značajne razlike. Kriva cijena na makedonskom tržištu najviše podsjeća na kretanja na srpskom tržištu, ali sa nižim prosječnim vrijednostima.
Ovakvi trendovi, prema njenim riječima, stvaraju dodatni pritisak na profitne marže kompanija koje investiraju u obnovljive izvore energije, ali i ukazuju na potrebu za brzim i koordinisanim odgovorom na regionalnom nivou. Slični izazovi primjećeni su i u Srbiji i Crnoj Gori, dok Albanija ima povoljniju poziciju zahvaljujući snažnom hidroenergetskom potencijalu.
Angelova je upozorila da trenutni nivo proizvodnje iz obnovljivih izvora ne omogućava dovoljan izvoz električne energije u zemlje Evropske unije, što dodatno smanjuje konkurentnost. Problem bi mogao biti izraženiji tokom proleća, kada proizvodnja iz solarnih elektrana raste, dok potrošnja opada, a ograničeni kapaciteti za skladištenje sprečavaju efikasno upravljanje viškovima energije.
Iako je CBAM osmišljen kao alat za zaštitu evropske industrije i podsticanje dekarbonizacije, njegovi indirektni efekti već se prelijevaju i na šire tržište. Oni se ogledaju u povećanim razlikama u cijenama između tržišta, većim fizičkim tokovima električne energije unutar EU, kao i smanjenoj prekograničnoj trgovini između Unije i zemalja van nje.
Istovremeno, Evropska unija priprema izmjene ovog mehanizma kako bi se olakšala njegova primjena i obezbijedila pravednija tranzicija za zemlje u procesu usklađivanja, a njihovo usvajanje očekuje se do kraja godine.
Pročitajte još:
- Vlada Slovenije ublažava rast cijena dizela, benzina i lož ulja
- OIE Srbija: Regionalna analiza projekata vjetroelektrana
- Novi zakon o zaštiti vazduha Crne Gore: Građani će moći da tuže za naknadu štete zbog zagađenja
Angelova je ukazala i na to da trenutno ne postoji jasan model za obračun CBAM-a kada je riječ o električnoj energiji koja se razmjenjuje kroz proces spajanja tržišta, što dodatno komplikuje situaciju za učesnike na tržištu.
Kao jedan od odgovora na ove izazove, MEMO planira povezivanje makedonskog organizovanog tržišta sa evropskim tržištem električne energije, što bi moglo doprineti većoj likvidnosti i boljem usklađivanju cijena sa EU.
Dodatnu priliku za kompanije predstavlja i izvoz putem dugoročnih ugovora o kupovini električne energije (PPA), koji bi mogli omogućiti plasman zelene energije direktno kupcima u EU, uprkos postojećim nejasnoćama u vezi sa njihovom primjenom.
Takođe, istaknuta je važnost garancija porijekla kao instrumenta za povećanje vrijednosti zelene energije. Tokom 2025. godine MEMO je uspostavio sistem garancija porijekla usklađen sa evropskim standardima i postao pridruženi član Asocijacije izdavačkih tijela (AIB), čime je načinjen značajan korak ka priznavanju ovih sertifikata na evropskom tržištu.
Iako same po sebi ne omogućavaju izuzeće od CBAM-a, garancije porekla, u kombinaciji sa integracijom tržišta i novim mehanizmima trgovine, mogu značajno unaprijediti konkurentnost zelene električne energije iz regiona, rekla je Angelova.
Energetski portal
