Globalno zagrijavanje će, prema procjenama Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), vjerovatno u narednim godinama preći granicu od 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, jer dosadašnje globalne mjere za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte nisu bile dovoljno brze. Čak i optimističan scenario, koji podrazumijeva punu primjenu aktuelnih nacionalnih klimatskih planova i dodatnih ciljeva za dostizanje neto nultih emisija, vodi ka vrhuncu zagrijavanja od oko 1,8°C.
U novom izvještaju „Limiting Overshoot“, UNEP navodi da prekoračenje 1,5°C ne treba da se tumači kao bezbjedna ili prihvatljiva situacija. Viši nivoi zagrijavanja nose veće rizike za ljude i prirodu – od ubrzanog rasta nivoa mora, ekstremnijih toplotnih talasa i požara, do gubitka ledene mase i ugrožavanja ekosistema poput koralnih grebena. Glečeri bi do 2100. godine mogli da izgube više od četvrtine svoje mase, što bi moglo da doprinese podizanju nivoa mora za 9 do 12,5 centimetara i trajno promijeni dostupnost vode u brojnim regionima.
Posebno zabrinjava mogućnost dostizanja nepovratnih klimatskih „prelomnih tačaka“, uključujući destabilizaciju ledenih pokrivača Grenlanda i Zapadnog Antarktika, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC) i degradaciju amazonske prašume. Posljedice bi pogodile društva i privrede širom svijeta, a naročito male ostrvske države u razvoju i gradove na niskim nadmorskim visinama. Istovremeno, klimatske promjene mogu da ugroze proizvodnju hrane i snabdijevanje vodom, pri čemu projekcije ukazuju na mogućnost pada globalne proizvodnje hrane do 14 odsto do 2050. godine bez efikasnih mjera prilagođavanja.
Ipak, UNEP naglašava da prekoračenje granice od 1,5°C ne znači odustajanje od tog cilja. Umjesto toga, svijet mora da nastoji da zagrijavanje dostigne što niži vrhunac, a zatim da se temperature do kraja vijeka ponovo vrate prema 1,5°C. Ova putanja, poznata kao prekoračenje, vrhunac i opadanje (overshoot, peak and decline), nije ono čemu svijet treba da teži, ali je trenutno najbolja preostala mogućnost za smanjenje posljedica klimatskih promjena. Što manje temperatura poraste iznad 1,5°C i što kraće ostane na tom nivou, to će biti manji rizici za ljude i prirodu i veća mogućnost da se izbjegnu nepovratne promjene.
Zbog toga UNEP poziva na istovremeno ubrzavanje mjera za smanjenje emisija i prilagođavanje klimatskim promjenama. Globalni odgovor trebalo bi da obuhvati tri faze – neposredno smanjenje emisija i zaštitu najugroženijih dok temperature rastu, suočavanje sa posljedicama kada zagrijavanje dostigne vrhunac i izgradnju dugoročne otpornosti dok temperature budu opadale. Brzo smanjenje emisija metana i drugih kratkotrajnih klimatskih zagađivača može da ima posebno važnu ulogu u kratkom roku. Kako zaključuje UNEP, prekoračenje 1,5°C nije razlog za odustajanje, već dodatni razlog za hitno djelovanje.
Energetski portal
