Rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana donosi nove izazove za elektroenergetski sistem, ali i mijenja način funkcionisanja tržišta. Uvođenje unutardnevnog trgovanja, mogućnost negativnih cijena i razvoj tržišta garancija porijekla dio su procesa kroz koji Sjeverna Makedonija nastoji da svoje tržište približi evropskim standardima. O tim promjenama i narednim koracima razgovaramo sa Zoranom Đorđievskim, generalnim direktorom Nacionalnog operatora tržišta električne energije (MEMO).
Gospodine Đorđievski, MEMO je u maju ove godine pustio u rad unutardnevno tržište električne energije. Šta je njegovo dosadašnje funkcionisanje pokazalo i koliko je uvođenje ovog segmenta promijenilo način na koji učesnici upravljaju odstupanjima, posebno imajući u vidu sve veći udio solarnih i drugih varijabilnih obnovljivih izvora energije?
– Uvođenje unutardnevnog tržišta (Intraday Market) predstavlja značajan korak u daljem razvoju makedonskog elektroenergetskog sektora. Ovaj segment je zvanično počeo da radi 6. maja ove godine, nakon uspješno završenih pripremnih i implementacionih aktivnosti tokom 2025. godine.
Dosadašnje funkcionisanje pokazuje da učesnici prepoznaju vrijednost ovog novog tržišnog mehanizma. Trenutno imamo 24 registrovana učesnika, što je dobar pokazatelj da postoji interesovanje za mogućnost da svoje pozicije koriguju tokom dana, što bliže vremenu stvarne isporuke.
To je posebno važno imajući u vidu sve veće učešće obnovljivih izvora energije. Kod ovih proizvođača proizvodnja u velikoj mjeri zavisi od vremenskih uslova i može odstupati od unaprijed planiranih količina. Uz unutardnevno tržište, učesnici imaju mogućnost da pravovremeno reaguju na takve promjene i usklade svoje pozicije.
Na taj način, tržište im pruža dodatni alat za bolje upravljanje rizikom od odstupanja, ali i za efikasnije planiranje proizvodnje i potrošnje. U krajnjoj liniji, to znači veću fleksibilnost i efikasnije funkcionisanje elektroenergetskog sistema.
Iz naše perspektive, razvojem ovog segmenta makedonsko tržište se postepeno približava evropskim tržišnim mehanizmima. To je važan preduslov i za njegovu dalju integraciju sa regionalnim i evropskim tržištima.
Očekujemo da će u narednom periodu broj učesnika i obim trgovanja rasti, a da će unutardnevno tržište postepeno postati još važniji alat za upravljanje pozicijama i rizicima na tržištu električne energije.
Koliko je Sjeverna Makedonija trenutno blizu povezivanja svog tržišta električne energije sa tržištima susjednih zemalja i tržištem EU?
– Makedonsko tržište električne energije, kao i sva ostala tržišta električne energije u regionu i Evropi, tijesno je povezano sa tržištima susjednih zemalja i šireg regiona. Uticaj regionalnih tokova neminovno se uočava u svakodnevnom radu berzi i predstavlja najčvršći dokaz da jedna berza električne energije ne može da funkcioniše izolovano. Naravno, kada govorimo o povezivanju tržišta električne energije, prije svega mislimo na takozvani market coupling, koji je dugotrajan proces, usko povezan sa regulatornim i tehničko-ekonomskim prilagođavanjima.
U prethodnom periodu napravili smo značajan iskorak u procesu integracije makedonskog tržišta električne energije sa jedinstvenim evropskim tržištem. Nacionalna tržišna infrastruktura kontinuirano se unapređuje – od uspostavljanja tržišta „dan unaprijed”, koje je počelo sa radom 10. maja 2023. godine, preko uvođenja unutardnevnog tržišta, pa sve do usklađivanja regulative i tržišnih pravila sa evropskim standardima.
U julu ove godine, Makedonija je završila transponovanje i ušla u proces verifikacije usklađenosti sa evropskim Electricity Integration Packageom, koji sprovode Sekretarijat Energetske zajednice i Evropska komisija. Ovo je važna faza i jedan od preduslova za pristupanje konkretnim aktivnostima na povezivanju tržišta. To nije samo tehnički projekat, već proces koji zahtijeva ispunjavanje niza regulatornih, operativnih i tehničkih uslova.
U tom pravcu, MEMO u potpunosti ispunjava potrebne preduslove i spreman je za integraciju u regionalne i evropske tržišne mehanizme.
Uspješnim završetkom procesa verifikacije stvoriće se osnova za nastavak ka narednim koracima u procesu povezivanja tržišta. To bi značilo znatno veću integrisanost makedonskog tržišta sa susjednim i evropskim tržištem, efikasnije korišćenje prekograničnih kapaciteta, veću likvidnost i, u krajnjoj liniji, bolje uslove za učesnike na tržištu, što bi donijelo socioekonomske koristi našim privredama.
U FOKUSU:
- ASEII: Put ka konkurentnoj i održivoj proizvodnji
- Energetska tranzicija kao razvojna šansa Crne Gore
- Od termitnjaka do solarnih stabala: kako priroda inspiriše održivo inženjerstvo
Kako ocjenjujete kretanje cijena na makedonskoj berzi ove godine? Prosječna cijena na tržištu „dan unaprijed” iznosila je 122,55 EUR/MWh u januaru, 89,68 EUR/MWh u maju i 93,74 EUR/MWh u junu. Šta nam ova kretanja pokazuju o odnosu ponude i potražnje i koliko su cijene na MEMO danas usklađene sa regionalnim tržištima?
– Kretanje cijena na makedonskom tržištu „dan unaprijed” tokom ove godine prije svega pokazuje da tržište reaguje na realne potrebe potrošača i proizvođača, odnosno na trenutni odnos između ponude i potražnje.
Viša prosječna cijena od 122,55 EUR/MWh u januaru karakteristična je za zimski period, kada je potrošnja električne energije veća, dok istovremeno proizvodni uslovi i raspoloživost određenih proizvodnih kapaciteta mogu biti ograničeni. Smanjenje prosječne cijene na 89,68 EUR/MWh u maju, a potom kretanje do 93,74 EUR/MWh u junu, pokazuje da se sa promjenom godišnjeg doba mijenja i ravnoteža između ponude i potražnje. Prije toga je uslijedilo smanjenje cijena – u aprilu je prosječna cijena iznosila 87,80 EUR/MWh, dok je u maju iznosila 89,68 EUR/MWh. U junu je blago porasla na 93,74 EUR/MWh. Istovremeno, obim trgovanja je rastao – sa 117,7 GWh u aprilu, na 125,2 GWh u maju i 137,2 GWh u junu.
Ovakvo kretanje cijena jasno pokazuje da tržište reaguje na realan i stalno promjenljiv odnos između proizvodnje i potrošnje. Cijena nije izolovani pokazatelj, već predstavlja direktan signal o tome kolika je potreba potrošača u određenom periodu i koju količinu električne energije proizvođači mogu i žele da ponude na tržištu.
U prethodne dvije godine bilježimo kontinuirani rast obima trgovanja na tržištu „dan unaprijed”, i to za 40% u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, dok je u prvoj polovini 2026. godine zabilježen rast od 23% u odnosu na isti period prošle godine.
Ovi podaci pokazuju da, s povećanjem likvidnosti i aktivnosti na tržištu, cijena ostvarena na MEMO postaje sve relevantniji signal stvarnog stanja sistema. Na nju utiče više faktora – domaća proizvodnja, potrošnja, proizvodnja iz obnovljivih izvora, uvozno-izvozni tokovi i, naravno, kretanje cijena na regionalnim tržištima.
Sa aspekta regionalne cjenovne dinamike, makedonsko tržište električne energije ne može se posmatrati izolovano, već kao sastavni dio šireg regionalnog i evropskog elektroenergetskog tržišta. Učesnici na tržištu MEMO obavljaju trgovinske aktivnosti u uslovima međusobne povezanosti elektroenergetskih sistema, pri čemu prekogranični prenosni kapaciteti i regionalni trgovinski tokovi imaju značajan uticaj na formiranje tržišnih cijena. Zbog toga kretanje cijena na makedonskom organizovanom tržištu u značajnoj mjeri prati trendove prisutne na susjednim i širim evropskim tržištima.
Ipak, kada je riječ o regionalnom usklađivanju, bio bih oprezan sa ocjenom da je makedonsko tržište već u potpunosti usklađeno sa susjednim tržištima, budući da još nemamo tržišno povezivanje. Nivo cijena pokazuje da makedonsko tržište reaguje na iste šire regionalne i evropske faktore, uključujući i uticaj mehanizma za prekogranično prilagođavanje emisija ugljenika (CBAM) na cijene i tokove električne energije u regionu i Evropi.
Ono što je posebno važno jeste da smo intenzivnim razvojem i unapređenjem tržišta „dan unaprijed”, a od maja ove godine i funkcionisanjem unutardnevnog tržišta, stvorili uslove da se cijene i trgovina formiraju u konkurentnom i transparentnom okruženju.
Intervju vodila: Milena Maglovski
Intervju u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA GRADNJA
