Zagađenje vazduha predstavlja najveći pojedinačni ekološki rizik po zdravlje ljudi i svake godine je povezano sa gotovo 7 miliona prijevremenih smrti, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Prema SZO, čak 89 odsto smrtnih slučajeva dešava se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, prije svega u regionima jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koji važe za najzagađenije dijelove svijeta. Među najpogođenijim zemljama nalaze se Bangladeš, Indija, Pakistan, Vijetnam, Indonezija, Nepal i Mongolija.
Posebno zabrinjava podatak da je polovina smrtnih slučajeva u 2020. godini bila povezana sa zagađenjem vazduha u zatvorenom prostoru – najčešće zbog kuvanja i grijanja na ugalj, drvo i biomasu. Najugroženiji su bile žene i djeca, uključujući više od 237.000 djece mlađe od pet godina.
Najopasniji zagađivač su fine čestice PM2.5, koje zbog svoje veličine lako prodiru duboko u pluća i krvotok, povećavajući rizik od srčanih bolesti, raka pluća, astme i hronične opstruktivne plućne bolesti.
Pročitajte još:
- EU odbila privremeno izuzeće za UK iz CBAM-a
- Ozonska rupa 2025. bila peta najmanja u posljednje tri decenije
- Planine u opasnosti – pet od posljednjih šest godina najbrže povlačenje glečera u istoriji
Istorija pokazuje koliko posljedice mogu biti razorne. Tokom Velikog londonskog smoga 1952. godine, zagađenje izazvano sagorijevanjem uglja dovelo je do više od 12.000 prijevremenih smrti u samo nekoliko dana. Istraživanja ukazuju da je loš kvalitet vazduha ugrožavao zdravlje ljudi još u davna vremena – čak su i pluća drevnih egipatskih mumija pokazivala znake oštećenja izazvanih česticama iz vazduha, objavljeno je na sajtu IQAir.
Danas su glavni izvori zagađenja emisije iz saobraćaja, elektrana, industrije, sagorevanja poljoprivrednih ostataka i šumskih požara, dok u domaćinstvima dodatni rizik predstavljaju neefikasni sistemi za grijanje i kuvanje. Studije pokazuju da se samo u Indiji broj smrtnih slučajeva povećava za oko 1,5 miliona godišnje zbog dugotrajne izloženosti zagađenom vazduhu.
Stručnjaci upozoravaju da je obrazac jasan: snažne mjere spašavaju živote. Prelazak na čist transport, energetski efikasne šporete, bolju ventilaciju u zatvorenom prostoru i obnovljive izvore energije mogao bi značajno da smanji broj prijevremenih smrti i produži životni vijek miliona ljudi – ali samo ako se reaguje na vrijeme.
