U Beogradu je održan završni događaj projekta „Javne česme, javna stvar”, koji sprovodi Centar za kreiranje politika i strategija uz podršku Evropske unije. Tom prilikom predstavljen je dokument prijedloga javne politike o stanju izvorske vode na javnim česmama u Beogradu.
Dokument je rezultat višemjesečnog istraživanja i rada na terenu. Kao početna tačka u analizi, autori su se bavili regulativnim okvirom, pri čemu je poseban akcenat stavljen na sprovođenje Programa kontrole kvaliteta podzemnih, odnosno izvorskih voda na teritoriji Beograda. Dvije institucije koje se posebno izdvajaju kada je riječ o kontroli kvaliteta vode na javnim česmama jesu Sekretarijat za zaštitu životne sredine i Gradski zavod za javno zdravlje Beograd. Uz njih postoji i set drugih institucija koje su na različite načine uključene u ovaj proces.
Nenad Spasojević, programski direktor Centra i jedan od autora dokumenta, rekao je da se kontrola kvaliteta izvorske vode vrši na 34 javne česme, ističući da je izvorska voda promjenjivog sastava. Gradski zavod za javno zdravlje zadužen je za mjesečno izvještavanje o kvalitetu vode, po nalogu Sekretarijata.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema jeste neažuriranost sajta na kojem bi građani trebalo da dobiju informacije o tome da li je voda sa pojedinih česama ispravna za piće. Dodatni izazov predstavlja i činjenica da se redovna kontrola kvaliteta ne sprovodi na svim javnim česmama.
U prethodnim mjesecima obavljeni su brojni razgovori sa građanima i stručnjacima, s ciljem da se doprinese unapređenju stanja na terenu, većoj institucionalnoj odgovornosti i boljoj informisanosti građana, kao i njihovom uključivanju u monitoring rada nadležnih. Istraživanje je realizovano kroz polustrukturisane intervjue sa predstavnicima institucija i stručnjacima, kao i fokus grupe sa različitim kategorijama građana – mladima, sportistima, pripadnicima romske zajednice i roditeljima sa djecom.
Treći segment istraživanja obuhvatio je terenski rad i razgovore sa građanima u blizini javnih česmi. Pokazalo se da većina njih nije dovoljno informisana o kvalitetu vode, niti zna gdje takve informacije mogu da pronađu. Zato je terenski rad bio usmjeren i na informisanje i edukaciju građana, ali i na isticanje ekološkog aspekta – kroz preporuke za korišćenje ambalaže koja nije od plastike.
Pročitajte još:
- EPCG pustila u rad solarnu elektranu u Nikšiću
- Hrvatska pokrenula program za skladištenje energije, OIEH upozorava na ključne nedostatke
- Sjeverna Makedonija korak bliže jedinstvenom tržištu električne energije EU
Milica Stanković, projektna asistentkinja u Centru za kreiranje politika i strategija i jedna od autorki dokumenta, istakla je da su razgovori sa građanima na terenu potvrdili postojanje svijesti o važnosti provjere kvaliteta vode, ali i da većina ne zna gdje te informacije može da pronađe. Dodala je da je dio građana izrazio i nepovjerenje u kvalitet i svježinu izvorske vode sa javnih česmi, zbog čega često sa sobom nose prethodno napunjene flašice.
„Naša ideja nije bila da budemo samo kritičari koji ukazuju na problem, već i da ponudimo moguća rješenja. Zato smo izradili set konkretnih preporuka”, rekao je Nenad Spasojević, dodajući da, za razliku od mnogih drugih ekoloških problema, ovaj ima dobru šansu da se riješi na konkretan način.
Prijedlozi rješenja grupisani su u tri oblasti – upravljanje i saradnja, mapiranje i finansiranje kontrole kvaliteta, te kontrola kvaliteta i izvještavanje – koje su detaljno obrađene u samom dokumentu.
Prof. dr Vera Arežina sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, takođe jedna od autorki dokumenta, govorila je o problemu neadekvatnog obilježavanja javnih česmi kada je riječ o kvalitetu vode. Istakla je da, iako na sajtu Gradskog zavoda za javno zdravlje piše da su table uredno postavljene, one u praksi na mnogim lokacijama ne postoje.
„Čak i tamo gdje se postavi obavještenje, ono je najčešće samo papir koji, usljed vjetra ili kiše, brzo bude uništen”, dodala je.
Pored javnih česmi sa izvorskom vodom, u Beogradu postoji i oko 197 javnih česmi priključenih na gradski vodovod, kod kojih takođe postoje brojni problemi – česme presušuju, oštećene su ili nemaju adekvatne slavine.
Katarina Vuinac
