Rumunija je predstavila paket od pet mjera kojima se planira smanjenje cijena električne energije i generalni razvoj energetskog tržišta. Ministar energetike Bogdan Ivan iznio je mjere na konferenciji za medije u Bukureštu, naglasivši da svega 51 odsto računa za struju čini stvarna cijena električne energije, dok ostatak odlazi na mrežne tarife, poreze i akcize.
Prva mjera odnosi se na uspostavljanje mehanizma „Market Maker“, odnosno odabir operatora koji će obezbijediti veću likvidnost na tržištu, podstaći dugoročne ugovore i doprinijeti stabilnom smanjenju cijena. Druga mjera podrazumijeva obavezne garancije za sve učesnike na tržištu kako bi se povećala transparentnost i smanjili rizici. Kao treće rješenje predviđa se uvođenje dinamičkih i diferenciranih tarifa koje će nagraditi potrošače koji koriste struju u periodima kada je najjeftinija. Četvrta mjera tiče se troškova distributera, gdje se uspostavlja jedinstveni mehanizam nabavke struje za njihove potrebe, što bi trebalo da smanji distributivne tarife za sve potrošače. I na kraju, svi programi energetske efikasnosti biće objedinjeni i koordinisani od strane Ministarstva energetike, kako bi se ostvarili ujednačeni efekti, navodi se na sajtu resornog ministarstva.
Pročitajte još:
- Od septembra skuplja struja u FBiH
- U Srbiji odobrene nove cijene struje i izmjene obračuna za domaćinstva od 1. oktobra
- IEA predviđa rast potrošnje struje do 2026. – ključni obnovljivi i nuklearna energija
Ministar je podsjetio da Rumunija trenutno spada među zemlje sa najvišim cijenama električne energije u Evropi, posmatrano u odnosu na kupovnu moć stanovništva. Kao glavne razloge naveo je geopolitičke probleme, nedovoljnu povezanost sa centralnoevropskim energetskim koridorima, gašenje oko 7.000 megavata kapaciteta na gas i ugalj u posljednjih deset godina uz istovremeno puštanje u rad samo 1.800 megavata novih, kao i sporu dinamiku ulaganja u nacionalnu infrastrukturu.
Posebno je naglasio da je Rumunija pokrenula pregovore na evropskom nivou o odlaganju zatvaranja termoelektrana na ugalj, planiranih za 2026. godinu, do 2030. godine.
Produženjem roka zadržao bi se dio proizvodnih kapaciteta i smanjio pritisak na cijene, dok se u međuvremenu ne razviju novi strateški projekti.
