Južna gasna interkonekcija imaće ključnu ulogu ne samo u snabdijevaju BiH gasom, već i u proizvodnji električne energije i povezivanju cijelog energetskog sistema u zemlji.
Suština projekta sve više se pomjera ka nečemu znatno većem od samog gasovoda – stvaranju jedinstvenog gasnog sistema koji će napajati nove elektrane i omogućiti stabilnu proizvodnju struje.
Gasovod kao temelj za novu proizvodnju struje
Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju u BiH.
Razlog za to je jasan – gas neće služiti samo za grijanje i industriju, već prije svega za proizvodnju električne energije.
Prema pisanju portala Biznisinfo.ba, planirana je izgradnja tri moderne CCGT gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi godišnje proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što je približno polovina ukupne potrošnje u Bosni i Hercegovini.
Drugim riječima, ovaj projekat direktno zadire u samu strukturu elektroenergetskog sistema zemlje. Gasne elektrane su posebno važne jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini ključnim za stabilizaciju sistema u uslovima sve većeg udjela obnovljivih izvora poput vjetra i sunca.
Istovremeno, predstavljaju tranzicijsko rješenje koje omogućava smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugalj.
Novi krakovi i povezivanje sistema
Izmjene zakona predviđaju i značajno proširenje trase gasovoda. U Hercegovini se mreža širi kroz uključivanje Gruda i izgradnju novog odvojka prema Čapljini, čime gas praktično dolazi u veći dio ovog regiona.
U Srednjoj Bosni dodaje se novi odvojak prema Donjem Vakufu, čime se dodatno širi dostupnost gasa.
Pročitajte još:
- Južna interkonekcija važna zbog sigurnosti snabdijevanja
- SAD poslale jasnu poruku BiH: Južna interkonekcija mora biti realizovana
- Izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji upućene Parlamentu FBiH po hitnom postupku
Najveća promjena je ipak uvođenje potpuno novog pravca Kladanj-Tuzla, koji se gradi prvenstveno zbog napajanja buduće gasne elektrane. Međutim, ovaj krak neće biti direktno povezan s ostatkom Južne interkonekcije.
Jedan sistem iz dva gasovoda
Upravo tu dolazi do ključne promjene. Da bi sistem funkcionisao, novi gasovod i postojeća mreža (Zvornik – Sarajevo) moraće biti povezani i funkcionisati kao jedinstven sistem.
To podrazumijeva tehničko prilagođavanje postojećeg gasovoda za tzv. reverzibilan rad – odnosno mogućnost da gas teče u oba smjera.
Praktično, to znači da će gas iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku moći ići prema Tuzli, ali i dalje kroz postojeću mrežu prema drugim dijelovima zemlje. Ova integracija predstavlja možda i najvažniji aspekt cijelog projekta.
Investicija od milijardu i po eura
Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona eura, dok bi tri planirane gasne elektrane zahtijevale dodatnih oko milijardu eura ulaganja.
Kada se uključe i novi krakovi poput pravca Kladanj-Tuzla te prateća infrastruktura, ukupni investicioni ciklus dostiže gotovo 1,5 milijardi eura.
Strateški zaokret
Južna interkonekcija više nije samo gasovod. Ona postaje temelj za novu energetsku arhitekturu BiH – sistem koji povezuje gas, struju i industriju u jedinstvenu cjelinu.
Ako se projekat realizuje u planiranom obimu, mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji u posljednjih nekoliko decenija.
Izvor: Biznis.ba
