Dešavanja na Bliskom istoku i zatvaranje Ormuškog moreuza doveli su do naglog rasta međunarodnih cijena nafte i gasa. Kao odgovor na novu energetsku krizu, države prepoznaju da veće ulaganje u obnovljive izvore energije može pomoći u snižavanju cijena električne energije za industriju i domaćinstva.
Prema WindEurope, sa ciljem jačanja energetske bezbjednosti i smanjenja zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, Njemačka i Velika Britanija odlučile su da snažno ubrzaju razvoj energije vjetra.
Ministarka privrede i energetike Njemačke, Katarina Rajhe, najavila je povećanje aukcija za vjetroelektrane na kopnu do 2030. godine za dodatnih 12 GW.
Pročitajte još:
- Proizvodnja struje iz vjetra u Rumuniji porasla za gotovo 40 odsto početkom godine
- EPBiH dobija kredit od 56 miliona eura za razvoj vjetroelektrane Bitovnja
- Sa vjetroturbine u Bavarskoj otpala lopatica teška 15 tona
Ministar energetike Velike Britanije, Ed Miliband, najavio je da će veliki aukcijski krug za obnovljive izvore energije (AR8) biti održan u julu 2026. godine. U ovom krugu moglo bi da učestvuje 18 vjetroparkova na moru, zajedno sa novim projektima vjetra na kopnu i solarne energije.
Ova odluka nadovezuje se na prethodni aukcijski krug (AR7), najveći do sada za vjetroelektrane na moru, kojim je obezbijeđen kapacitet dovoljan za snabdijevanje oko 23 miliona domaćinstava. Kapaciteti dodijeljeni u okviru AR7 smanjiće potrebu za uvozom gasa za približno 80 LNG tankera godišnje, što bi, prema procjenama Carbon Brief-a, Velikoj Britaniji donijelo uštede od oko 4 milijarde funti po važećim cijenama gasa.
Istraživanje organizacije Ember pokazuje da zemlje koje manje koriste gas za proizvodnju električne energije imaju stabilnije cijene struje. Kao dobar primjer ističe se Španija, gdje je gas uticao na cijenu električne energije u samo 15 odsto sati tokom 2026. godine do sada.
Energetski portal
