Prvi kvartalni izvještaj Sekretarijata Energetske zajednice o uticaju Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) ukazuje na promjene u funkcionisanju tržišta električne energije između Evropske unije i ugovornih strana Energetske zajednice.
Riječ je o devet ekonomija kandidata za članstvo u EU u jugoistočnoj i istočnoj Evropi koje rade na integraciji svojih elektroenergetskih tržišta sa jedinstvenim evropskim tržištem. Mnoge od njih, kako se navodi u izvještaju, nalaze se „na tački bez povratka“, jer su usvojile ili gotovo u potpunosti uskladile zakonodavstvo sa EU pravilima, čime se otvara put za tržišno spajanje sa EU tržištem električne energije.
U prvom kvartalu 2026. godine tokovi električne energije između EU i Zapadnog Balkana odstupili su od dosadašnjih obrazaca trgovine, što se ogleda kroz dva trenda. Prvo, komercijalno planirane prekogranične razmjene pale su za 25 odsto na granicama sa državama članicama EU.
Drugo, cijene električne energije na dan unaprijed (day-ahead) tržištima u ugovornim stranama bile su u prosjeku 30 eura po MWh niže nego u susjednim EU tržištima. Ovo se dogodilo uprkos značajnom višku čiste, bezemisijske električne energije iz hidroelektrana, uzrokovanom povoljnim padavinama. U normalnim tržišnim uslovima, takve razlike u cijenama bi dovele do povećanog izvoza iz tržišta sa nižim cijenama ka tržištima sa višim cijenama, čime bi se postigla konvergencija cijena.
Pročitajte još:
- Cijena emisije CO₂ za srpske izvoznike 75,34 eura po toni – šta donosi CBAM
- EU CBAM sertifikati za 2026. dobili prvu cijenu
- BiH nespremna za CBAM: Privreda gubi stotine miliona maraka
Međutim, u okviru CBAM-a, izvoz električne energije iz obnovljivih izvora tretira se isto kao i proizvodnja iz fosilnih goriva, kroz primjenu standardnih (default) emisijskih faktora.
U izvještaju se ističe da bi dublja integracija u trenutku geopolitičke nestabilnosti i pojačanih oscilacija cijena i snabdijevanja omogućila efikasnije prekogranične tokove električne energije, veće ekonomske koristi i jačanje energetske sigurnosti širom Evrope.
Promjene u tržišnoj dinamici sve više se odražavaju i na fizičke tokove električne energije, što otvara pitanje sigurnosti elektroenergetskog sistema u regionu. Na Zapadnom Balkanu posebno je značajan južno-sjeverni koridor koji ide od Grčke preko Albanije i Crne Gore ka Bosni i Hercegovini. U pojedinim periodima ovaj pravac bio je izrazito opterećen, što je povećalo rizike za stabilan rad elektroenergetskih sistema u Albaniji, Crnoj Gori i BiH, ali i u susjednim državama poput Hrvatske.
Kao primjer se navodi i sistemski kolaps 21. juna 2024. godine, koji je izazvan gotovo istovremenim ispadanjem 400 kV dalekovoda u Crnoj Gori i Albaniji.
Energetski portal
