Završetkom radova na magistralnom gasovodu Zabok–Lučko, Hrvatska je napravila novi korak u jačanju svog gasnog transportnog sistema i učvršćivanju pozicije regionalnog energetskog čvorišta. Nakon izgradnje LNG terminala na Krku, cilj je da se poveća sigurnost snabdijevanja gasom i omogući bolja povezanost sa tržištima u regionu.
— Strateška odluka o LNG terminalu, koji je inicijalno imao 2,9 milijardi kubnih metara kapaciteta, u potpunosti je promijenila hrvatsku energetsku sigurnost kada je riječ o snabdijevanju gasom — rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.
Prema navodima premijera, Hrvatska je, kao i većina zemalja u okruženju, ranije bila zavisna od ruskog gasa, dok je izgradnjom LNG terminala dobila mogućnost nabavke gasa iz drugih pravaca. Investicija u terminal iznosila je 235 miliona eura, od čega je 100 miliona obezbijeđeno iz evropskih bespovratnih sredstava, dodatnih 100 miliona dala je država, dok su preostali iznos obezbijedili HEP i Plinacro.
Kapacitet LNG terminala u Omišlju povećan je sa 2,9 na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje, dok hrvatska godišnja potrošnja iznosi oko 2,8 milijardi kubnih metara. Zbog toga nova ulaganja u gasnu infrastrukturu imaju značaj i izvan hrvatskog tržišta.
Da bi se u potpunosti iskoristili kapaciteti LNG terminala, bilo je potrebno proširiti gasni transportni sistem, povećati kapacitete postojećih pravaca i izgraditi nove dionice. Time se omogućava sigurniji transport većih količina gasa kroz Hrvatsku i dalje prema susjednim zemljama.
Energetski portal
