Beč planira dodatno proširiti sistem daljinskog hlađenja kako bi odgovorio na sve veću potrebu za rashlađivanjem tokom toplotnih talasa. Mreža je danas duga oko 33 kilometra i snabdijeva oko 300 zgrada, a do 2030. godine planirano je ulaganje od 100 miliona eura.
Sistemom upravlja Wien Energie, koja trenutno ima 25 centara za hlađenje, dok je ukupni kapacitet mreže oko 250 megavata. Plan je da se do 2030. godine poveća na 370 MW, čime će biti omogućeno priključivanje novih objekata i pouzdanije snabdijevanje tokom najtoplijih dana.
Potražnja za hlađenjem značajno raste s temperaturama. Kada temperatura dostigne 35 stepeni Celzijusa, potrošnja daljinskog hlađenja može biti i 60 odsto veća nego pri temperaturi od 25 stepeni.
Pročitajte još:
- Hrvatska najavila novi poziv za klimatske projekte u BiH
- Sarajevo planira projekat toplotnih pumpi od 36 MW za daljinsko grijanje
- Njemačka – Toplotne pumpe sve češći izbor za grijanje u novogradnji
Sistem funkcioniše tako što se rashlađena voda kroz podzemnu mrežu dovodi do objekata, gdje preuzima višak toplote, a potom se vraća u centralno postrojenje na ponovo hlađenje. Wien Energie za proizvodnju rashladne energije koristi obnovljivu električnu energiju, otpadnu toplotu i, gdje je moguće, prirodno hlađenje Dunavskog kanala.
U sistem je uključen i veliki rezervoar leda na kampusu Medicinskog univerziteta, koji omogućava skladištenje rashladne energije i njeno korištenje tokom perioda najveće potražnje.
Beč, koji već ima oko tri četvrtine ukupne mreže daljinskog hlađenja u Austriji, širenjem sistema želi dodatno ojačati otpornost grada na sve izraženije posljedice klimatskih promjena.
Energetski portal
