Slovenija planira da od 1. januara 2027. godine promijeni način naplate naknade kojom se finansira podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prema prijedlogu nove uredbe, ovu naknadu plaćali bi ne samo potrošači električne energije već i korisnici prirodnog gasa, daljinskog grijanja i drugih fosilnih goriva.
Kako je saopštilo Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku, prijedlogom nove Uredbe o naknadama za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora uvodi se jedinstvena naknada od 0,0037 eura po kilovat-satu (kWh), koju bi plaćali krajnji kupci električne energije, prirodnog gasa, toplotne energije iz sistema daljinskog grijanja i drugih fosilnih goriva. Za energente koji se ne obračunavaju u kilovat-satima predviđene su odgovarajuće konverzije prema prodajnoj jedinici.
Prikupljena sredstva bila bi namijenjena finansiranju sistema podrške proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, a prema procjenama, novi model mogao bi da obezbijedi oko 155 miliona eura godišnje.
Jedna od značajnijih promjena odnosi se na obračun naknade za električnu energiju. Umjesto dosadašnjeg povezivanja sa obračunskom snagom, naknada bi se ubuduće obračunavala prema stvarno potrošenoj količini električne energije. Na taj način predlagač želi da uspostavi ujednačeniji sistem obračuna za različite vrste energenata.
Pročitajte još:
- Rumunija pokreće izgradnju vjetroparka Dunarea East snage 292,5 MW
- Iz naftovoda JANAF-a isteklo oko 500.000 litara nafte
- Energetika Srbije u izvještaju Evropske komisije: Gdje je ostvaren napredak, a gdje se kasni?
Kako navodi slovenački portal Delo in dom, za domaćinstvo koje mjesečno potroši 400 kWh električne energije, prema predloženoj stopi, naknada za OIE iznosila bi 1,48 eura. Ipak, ovaj iznos ne treba tumačiti kao najavljeno poskupljenje računa za struju, već kao informativni obračun nove naknade. Za procjenu stvarnog uticaja na kućne budžete potrebno je uporediti je sa dosadašnjim iznosom ove naknade i uzeti u obzir ostale stavke na računu, uključujući cijenu električne energije, mrežarinu i poreze. Novi model bi, pritom, značio da domaćinstva sa istom potrošnjom električne energije plaćaju isti iznos naknade, bez obzira na obračunsku snagu.
Prijedlog uredbe predviđa i prelaznu mjeru za ublažavanje finansijskog opterećenja potrošača tokom grijne sezone. Od 1. januara do 30. aprila 2027. godine naknada za prirodni gas, toplotnu energiju iz daljinskog grijanja, tečni naftni gas (TNG), ekstra lako lož-ulje (ELKO) i druga lož-ulja iznosila bi 0,00099 eura po kWh.
To je približno 73 odsto manje u odnosu na redovnu predloženu stopu od 0,0037 evra po kWh. Cilj ove mjere je ublažavanje uticaja nove naknade u periodu godine kada je potrošnja energenata za grijanje najveća.
Poseban tretman predviđen je za energetski intenzivne kompanije, koje bi, ukoliko ispune propisane uslove, plaćale naknadu od 0,00185 eura po kWh, odnosno 50 odsto opšte stope.
Pravo na umanjenu naknadu imala bi preduzeća iz sektora navedenih u Aneksu 1 prijedloga uredbe, među kojima su metalna, hemijska, papirna i staklarska industrija, kao i druge energetski intenzivne djelatnosti. Pored pripadnosti odgovarajućem sektoru, kompanije će morati da ispune kriterijume koji se odnose na intenzitet potrošnje električne energije, ukupnu potrošnju i energetsku efikasnost.
Zainteresovana javnost može da dostavi primjedbe i prijedloge na nacrt uredbe do 13. novembra 2026. godine.
Energetski portal
