Prošlo je više od tri decenije od održavanja prve Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP), tokom kojih su međunarodni klimatski pregovori doveli do usvajanja nekih od najvažnijih sporazuma u ovoj oblasti, među kojima su Kjoto protokol, Kopenhaški sporazum i Pariski sporazum. Ovogodišnja, 31. konferencija održava se u Antaliji, u Turskoj, od 9. do 20. novembra, gdje se svjetski lideri, stručnjaci i predstavnici civilnog društva sastaju kako bi razgovarali o daljim koracima u borbi protiv klimatskih promjena i sprovođenju preuzetih obaveza.
Turska, kao domaćin COP31, predstavlja zemlju koja je značajno izložena klimatskim rizicima, ali istovremeno nastoji da unaprijedi politike u oblasti zaštite životne sredine i upravljanja resursima. Jedna od najpoznatijih inicijativa u tom domenu je nacionalni program „Nulti otpad” (Zero Waste), pokrenut 2017. godine, koji je vremenom dobio i međunarodnu dimenziju. Na prijedlog Turske, Generalna skupština UN je 2022. godine usvojila rezoluciju kojom je 30. mart proglašen Međunarodnim danom nultog otpada. Inicijativa je usmjerena na smanjenje nastanka otpada, unapređenje reciklaže i efikasnije korišćenje resursa.
Šest ključnih prioriteta i ciljevi do 2035. godine
U okviru agende djelovanja predsjedavanja COP31 izdvojeno je šest prioritetnih oblasti, sa ciljevima koje bi trebalo ostvariti do 2035. godine:
- Elektrifikacija: Povećanje udjela električne energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije na najmanje 35 odsto na globalnom nivou.
- Nulti otpad i smanjenje emisija metana: Prepolovljavanje projektovanog rasta količine komunalnog čvrstog otpada, uz unapređenje sistema upravljanja otpadom i razvoj cirkularne ekonomije.
- Otpornost gradova i zgrada: Smanjenje energetskog intenziteta u sektoru zgrada za najmanje 25 odsto.
- Zelena industrijalizacija: Povećanje globalnog udjela korišćenja cirkularnih materijala na najmanje 15 odsto u proizvodnji i industriji.
- Podizanje svijesti u svim oblastima: Integrisanje poljoprivrednih praksi otpornih na klimatske promjene i obrazovanja o klimatskim promjenama u sve segmente društva.
- Mehanizam za sprovođenje klimatskih mjera: Proširenje Mehanizma za implementaciju klimatskih promjena (Climate Implementation Bridge) kako bi se ubrzalo sprovođenje nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) i podržao razvoj projekata spremnih za investicije.
Ovi prioriteti predstavljaju dio agende djelovanja predsjedavanja COP31, čiji je cilj da se postojeće klimatske obaveze pretvore u konkretne aktivnosti i mjerljive rezultate.
Nova platforma UN za finansiranje klimatskih rizika
Jedan od značajnijih konkretnih koraka tokom prvih dana konferencije COP31 jeste pokretanje zajedničke platforme agencija Ujedinjenih nacija za finansiranje rizika od katastrofa (UN Disaster Risk Financing Platform).
Inicijativa, u kojoj učestvuje šest agencija UN, ima za cilj da do 2030. godine obezbijedi pristup finansiranju klimatskih rizika u vrijednosti većoj od tri milijarde dolara, kako bi se zaštitilo 75 miliona ljudi i njihova egzistencija od klimatskih šokova i prirodnih opasnosti.
Nova platforma osmišljena je sa tri glavna zadatka:
- da finansiranje reagovanja na katastrofe učini predvidljivijim
- da poveća dostupnost sredstava za rano djelovanje prije i tokom velikih kriza
- da poveća efekat raspoloživih sredstava povezivanjem postojećih resursa i podrške privatnog sektora
Platforma će omogućiti agencijama UN da razmjenjuju stručna znanja i podatke, koordiniraju zajedničke aktivnosti i unaprijede primjenu unaprijed dogovorenih mehanizama finansiranja, kako bi sredstva bila dostupna prije nego što katastrofe izazovu velike posljedice.
Pokretanjem ove inicijative dodatno se naglašava značaj pripreme i preventivnog djelovanja u suočavanju sa klimatskim rizicima, umjesto oslanjanja isključivo na finansijsku pomoć nakon što katastrofe nastupe.
Energetski portal
