Bolje planiranje OIE – Hrvatska dobija BioAtlas i Karte osjetljivosti za razvoj solarnih i vjetroelektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (micha-sager)

Atlas bioraznolikosti predstavlja sveobuhvatan skup podataka i mapa o rasprostranjenosti različitih biljnih i životinjskih vrsta, kao i o staništima u kojima one žive. Možemo ga zamisliti kao precizno „crtanje“ prirodnih vrijednosti, jer na jasan i pregledan način prikazuje gdje se pojedine vrste nalaze, kolika im je rasprostranjenost i u kakvim uslovima obitavaju. Ovakav alat od izuzetnog je značaja za stručnjake i donosioce odluka da bolje razumiju stanje životne sredine i potrebe za njenom zaštitom. U praksi, zahvaljujući Atlasu, postaje lakše planirati održivo upravljanje prirodnim resursima.

Upravo ovu svrhu imaju i dva velika projekta u Hrvatskoj pod nazivom – Atlas bioraznolikosti Hrvatske Karte osjetljivosti prostora RH za razvoj solarnih i vjetroelektrana, koje je nedavno predstavila Marija Vučković, ministarka zaštite okoliša i zelene tranzicije, zajedno sa državnim sekretarom, direktorom Zavoda za zaštitu okoliša i prirode kao i direktorom Uprave za zaštitu prirode. Ova dva digitalno zasnovana alata imaju dvostruku ulogu. S jedne strane, doprinose očuvanju i boljem razumijevanju prirodnih vrijednosti, a s druge strane ubrzavaju i unapređuju proces planiranja održivih energetskih projekata.

Pomenuti Atlas je prvi nacionalni informativni sistem koji na jednom, javno dostupnom mjestu, prikuplja i dijeli podatke o biljnim i životinjskim vrstama Hrvatske. Temelji se na svjetski priznatoj platformi „Living Atlases“ i obezbjeđuje kvalitetne informacije, uključujući podatke o 25.000 vrsta i preko milion i 250 hiljada zabilježenih opažanja. Ovakva baza pospješuje brže i preciznije procjene uticaja na životnu sredinu i umanjuje administrativno opterećenje prilikom sprovođenja studija, planiranja ili donošenja odluka. Prema riječima ministarke Vučković, očekuje se da će u narednih pet godina BioAtlas imati više od 5.000 stalnih korisnika i preko pet miliona opažanja, kako se navodi na HRT-u.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (jaka-skrlep)

Uz Atlas bioraznolikosti, predstavljene su i Karte osjetljivosti prostora za razvoj solarnih i vjetroelektrana. Drugi alat koji služi za prostorno planiranje projekata obnovljivih izvora energije. Na temelju podataka o staništima, vrstama, ekološkim procesima, geografskim i klimatskim uslovima, karta omogućava identifikaciju područja koja su najpovoljnija za postavljanje solarnih panela i vjetroelektrana. Drugim riječima, stručnjaci i donosioci odluka sada imaju jasan i precizan uvid u to koje lokacije imaju najmanji negativan uticaj na prirodu, biodiverzitet i lokalne zajednice. Za izradu je analizirano oko milion zabilježenih opažanja raznih životinja, obuhvaćeno je više od 350 vrsta, a sve je dodatno potvrđeno stručnim analizama. Zahvaljujući ovim verifikovanim kartama rizika, moguće je pažljivo birati terene gdje će se razvijati obnovljivi izvori energije, a da se pri tome ne narušava osjetljiva ravnoteža prirodnog okruženja, kako je objašnjeno i u saopštenju na sajtu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske.

Slične inicijative su viđene i u Srbiji, kada je tokom prethodne godine, u okviru projekta pokrenutog od strane međunarodne organizacije The Nature Conservancy (TNC), sprovedena analiza potencijalnih lokacija za solarne elektrane. Cilj je bio da se pronađu održive lokacije koje istovremeno ispunjavaju dva kriterijuma: visok potencijal sunčeve energije i minimalan negativan uticaj na životnu sredinu. Krajnji rezultat je mapa sa 100 najpovoljnijih mjesta za izgradnju solarnih elektrana kapaciteta od po 10 MW. Prema studiji, sjeverni dijelovi Srbije imaju naročit potencijal za razvoj solarne energije, a instalacijom 1 GW solarne energije godišnje bi se moglo uštedjeti oko milion tona ugljen-dioksida. U izvještaju su jasno istaknute i konkretne lokacije, čime je dodatno olakšan rad projektantima i investitorima.

Suštinski cilj ostaje isti za sve: pronaći najbolja rješenja za razvoj obnovljivih izvora energije, bez narušavanja biodiverziteta.

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti