Čovječanstvo će od danas, 24. jula, do kraja 2025. godine živjeti na dug planete Zemlje i njenih prirodnih resursa. Ovaj dan obilježava se kao Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) i predstavlja trenutak kada smo potrošili sve resurse koje Zemlja može da obnovi u toku jedne godine.
Tokom 70-ih godina prošlog vijeka ovaj momenat je dolazio krajem godine, početkom 21. vijeka već u septembru, a danas ga dočekujemo u julu. Prošle godine na dug planete počeli smo da živimo od 1. avgusta.
Na globalnom nivou, Katar je država koja je najranije ušla u ekološki dug – već 6. februara, dok se najbolje pozicionirao Urugvaj, sa prognozom da će u dug ući tek 17. decembra. Spisak ostalih zemalja pogledajte ovdje.
Kada je riječ o našem regionu, kako prenosi WWF Adria, Srbija je svoje resurse iscrpila još 8. maja (prošle godine to se dogodilo 23. maja), dok je Bosna i Hercegovina u ekološki dug ušla 17. maja. Ostale zemlje regiona: Hrvatska – 27. april, Crna Gora – 24. april, a Slovenija – 8. maj.
Pročitajte još:
- Gornji sloj Sjevernog Atlantika sadrži oko 27 miliona tona nanoplastike
- Zaboravljeno svjetlucanje ljetnjih noći – zašto je svica sve manje?
- FAO: Svjetski riblji fondovi se oporavljaju, ali prekomjerni izlov i dalje zabrinjava
Život na dug planete Zemlje postaje zabrinjavajuć
Dan ekološkog duga određuje organizacija Global Footprint Network, a izračunava se na osnovu Nacionalnih računa ekološkog otiska i biokapaciteta, koji mjere koliko resursa Zemlja može da obnovi (biokapacitet) i koliko resursa ljudi troše (ekološki otisak).
Zabrinjavajući podaci pokazuju da čovječanstvo trenutno troši prirodne resurse 80 odsto brže nego što Zemljini ekosistemi mogu da ih obnove. Jednostavnije rečeno, kako objašnjava WWF, živimo kao da imamo gotovo dvije planete na raspolaganju.
Procjene pokazuju da bi nam, sa trenutnim nagomilanim ekološkim dugom, bilo potrebno 22 godine da planetu oporavimo i ponovo uspostavimo ravnotežu između potrošnje i prirodne obnove.
Katarina Vuinac
