Program zaštite životne sredine UN (UNEP), objavio je da se već u ovom trenutku države širom svijeta suočavaju sa sušom, zbog čega je u nekim proglašeno vanredno stanje. Kako se navodi, najmanje 50 odsto svjetskog stanovništva se suočava sa nedostatkom vode najmanje jedan mjesec u godini. Prognoze su da će nestašica vode rasti u brojnim regionima uslijed klimatskih promjena i sve veće potražnje za vodom, podstaknute rastom stanovništva i ekonomskim razvojem.
Voda i energija nalaze se u međusobno zavisnom odnosu, a obje predstavljaju kritične resurse. Naime, voda je najčešće neophodna za proizvodnju energije, pa tako energetski sektor čini oko 10 odsto ukupne upotrebe slatke vode, navodi Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
Nasuprot tome, energija je potrebna kako bismo se snabdijevali vodom, a najčešće je riječ o izvlačenju vode iz jezera, rijeka i okeana, pumpanju kroz cijevi i kanale, zatim prečišćavanju vode i na kraju isporuci do korisnika.
U vremenu gdje nestašica vode postaje svakodnevnica širom svijeta, pronalaze se alternativni načini za snabdijevanje istom. Jedan vrlo zastupljen metod jeste desalinizacija, odnosno odvajanje soli iz morske vode kako bi se dobila slatka – pijaća. Ovakav proces je energetski intenzivan, a često zahtijeva preko 1 kWh po kubnom metru prečišćene vode. Podaci IEA pokazuju da se globalna potražnja za energijom koja se koristi za desalinizaciju gotovo udvostručila od 2010. godine, a da trenutnim trendom može da se očekuje ponovno udvostručenje do 2030. godine.
Pročitajte još:
Kako se navodi, oko 21.000 postrojenja za desalinizaciju u ovom trenutku radi u oko 150 zemalja, a polovina globalnog instalisanog kapaciteta se nalazi na Bliskom istoku i sjevernoj Africi. Preciznije, desalinizacija pokriva većinu dnevnih potreba za vodom u mnogim zemljama kao što su Katar, Kuvajt i Saudijska Arabija. Interesantno je da Saudijska Arabija ima u planu da izgradi potpuno novi grad koji će naseliti devet miliona ljudi do 2045. godine, a koji će zavisiti upravo od desalinizovane vode iz Crvenoj mora i Akabskog zaliva.
Problem je dodatno veći zato što, primjera radi, na Bliskom istoku više od 90 odsto energije koja se koristi u ove svrhe dolazi iz fosilnih goriva. Upravo iz tog razloga, kao jedno od rješenja za očuvanje ova dva kritična resursa, navodi se prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije koji smanjuju energetske potrebe za vodom.
Energetski portal
