Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine je više nego duplo smanjen u ovoj godini, pokazuju zvanični podaci Agencije za statistiku BiH.
Podsjećamo, električna energija je u prošloj godini bila najtraženiji proizvod iz Bosne i Hercegovine, te je ostvarena zarada veća od milijardu KM od izvoza struje.
U šest mjeseci ove godine izvoz električne energije je iznosio 289.309.305 KM, dok je u istom periodu prošle godine država zaradila drastično više novca od struje, i to 671.284.530 KM.
Ovo znači da je izvoz manji za skoro 390 miliona KM. Sa druge strane, uvoz električne energije u šest mjeseci ove godine je takođe zabilježio pad.
Struje je došlo za 78.756.467 KM, a u šest mjeseci prošle godine za 140.522.349 KM.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), objašnjava za “Nezavisne novine” razloge ovako drastičnog pada izvoza.
Pročitajte još:
- UNDP PODRŽAVA ENERGETSKU TRANZICIJU U BIH
- OPŠTINA ILIDŽA: SUBVENCIJE DO 50 ODSTO ZA UGRADNJU SOLARNIH SISTEMA NA PRIVATNOJ KUĆI
- ČETVRTO UZASTOPNO PONIŠTENJE EKOLOŠKE DOZVOLE ZA TERMOELEKTRANU UGLJEVIK III
“Najveći razlog je podbacivanje proizvodnje termoelektrana u ‘Elektroprivredi’ iz Sarajeva zbog nedostatka uglja. Proizvodnja uglja u rudnicima ‘Elektroprivrede BiH’ u posljednje četiri godine smanjena je sa šest miliona tona na tri, znači duplo. Sad se vrše napori za rehabilitaciju i kupuju se dodatne količine po višim cijenama. Nedostatak uglja je smanjen u proizvodnji s obzirom na to da je 60 odsto proizvodnje iz uglja u termoelektranama. Drugi razlog je nešto lošija hidrologija u odnosu na prethodnu godinu koja je bila izuzetno hidrološki povoljna. Mislim da ‘Elektroprivreda’ u Trebinju ima manjih problema sa ugljem, te da su Ugljevik i Gacko uredno snabdjeveni, mada nisam potpuno siguran u to. Ovo što se ostvari u izvozu ostvare nezavisni proizvođači struje, to su prije svega Stanari i noviji solarni kapaciteti”, naveo je Bičakčić.
Na pitanje da li su stabilizacija cijena električne energije na tržištu i slabija potražnja uticale na manji izvoz, Bičakčić odgovara da je značajno opala cijena struje.
“Recimo, prije dvije godine cijena je bila 0,37 do 0,40 KM po kilovat-satu. U prošloj godini je bilo od 0,20 do 0,25 KM po kilovat-satu, a ove godine je 0,12 do 0,16 KM. To su neto cijene koje dobijaju proizvođači iz obnovljivih izvora. U prvoj polovini ove godine je fizički obim izvoza iznosio 4,1 teravat-sati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Fizički obim neto izvoza u prvom polugodištu ove godine je iznosio 1,3 TWh, što predstavlja smanjenje od 45 posto, dok finansijski gledano neto izvoz je bio 204 miliona KM i manji je za 61 posto. Razlog manjih finansijskih efekata izvoza je u smanjenim količinama izvoza i povećanim količinama uvoza za 49 posto, ali i nižoj cijeni električne energije na berzama u odnosu na prošlu godinu u istom razdoblju”, zaključio je Bičakčić.
Izvor: Nezavisne novine
