Evropska komisija objavila je Izvještaj o napretku Crne Gore za 2026. godinu, koji donosi detaljan pregled stanja u ključnim infrastrukturnim sektorima, uključujući energetiku i transevropske mreže.
U oblasti sigurnosti snabdijevanja, Crna Gora je ostvarila važan napredak u uspostavljanju sistema obaveznih rezervi nafte. Tome je posebno doprinijelo usvajanje kriznog plana za reagovanje u slučaju poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima. Rezerve nafte trenutno su obezbijeđene u količini ekvivalentnoj približno 35 dana potrošnje.
Značajni koraci napravljeni su i u usklađivanju propisa u sektoru električne energije, prije svega usvajanjem Zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa u januaru 2026. godine. Ipak, još uvijek se čeka usvajanje plana pripravnosti za rizike, dok jedan od glavnih preostalih izazova ostaje uspostavljanje funkcionalnog tržišta prirodnog gasa.
Kada je riječ o unutrašnjem energetskom tržištu, Crna Gora je usvajanjem novog zakonodavnog okvira napravila korak ka potpunom usklađivanju sa evropskim pravilima. Tržište električne energije „dan unaprijed“ već je operativno, dok se pokretanje unutardnevnog tržišta još očekuje. Napredak je ostvaren i u regionalnoj saradnji, posebno kroz povezivanje operatora prenosnih sistema Crne Gore i Italije u okviru regionalnog proračuna kapaciteta.
Iako je maloprodajno tržište električne energije formalno liberalizovano i u Crnoj Gori postoji sedam licenciranih snabdjevača, EPCG i dalje snabdijeva cjelokupno maloprodajno tržište, što ukazuje na to da konkurencija u praksi još nije razvijena.
U oblasti ugljovodonika, Crna Gora je nastavila usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU. Nakon usvajanja Zakona o mjerama sigurnosti pri istraživanju i proizvodnji ugljovodonika u podmorju, doneseni su i prateći podzakonski akti kojima se dodatno uređuje ova oblast.
Crna Gora je važan korak napravila i u usklađivanju zakonodavstva sa Direktivom o obnovljivim izvorima energije (RED II), usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i pratećih podzakonskih akata, koji obuhvataju i odredbe o biogorivima. Napredak je ostvaren i u usklađivanju sa Direktivom RED III, kroz usvajanje podzakonskih akata koji se odnose na mapiranje teritorije radi određivanja područja pogodnih za razvoj obnovljivih izvora energije, kao i na pojednostavljenje procedura za izdavanje dozvola.
Pročitajte još:
- Vjetroelektrana Oštrc kod Posušja dobila dozvolu za proizvodnju struje
- Nova gasna elektrana Jernut u Rumuniji spremna za rad 2027.
- HESS planira proširenje kapaciteta za skladištenje energije u baterijama do 2030. godine
Kada je riječ o razvoju energetskih kapaciteta, Crna Gora nastavlja da priprema dokumentaciju za hidroelektrane, sa ciljem povećanja proizvodnje električne energije, dok istovremeno preduzima korake ka postepenom gašenju Termoelektrane Pljevlja. U maju 2026. godine pušten je u rad vjetropark Gvozd, instalisane snage 54,6 MW, a planirano je i povećanje njegovog kapaciteta na 75,6 MW.
Međutim, u dijelu izvještaja koji se odnosi na Poglavlje 27, Evropska komisija ukazuje na potrebu za ubrzanjem procesa napuštanja fosilnih goriva. Posebno se ističe potreba za intenziviranjem aktivnosti na trajnom zatvaranju Termoelektrane Pljevlja, kako bi se ispunili evropski standardi o emisijama. Pored toga, Crna Gora treba da usvoji strateški plan za pravednu tranziciju, kojim bi se definisale ekonomske alternative za lokalnu zajednicu nakon gašenja rudarskog i termoenergetskog sektora.
Takođe, razvoj solarnih kapaciteta nije tekao prema planu, budući da je prva aukcija za solarnu energiju otkazana i do objavljivanja izvještaja nije ponovo raspisana.
Na planu energetske efikasnosti, Crna Gora je izmjenama Zakona o energetskoj efikasnosti u septembru 2025. godine nastavila usklađivanje sa standardima EU. Započeto je i usklađivanje sa novim evropskim direktivama o energetskoj efikasnosti i energetskim karakteristikama zgrada, a u aprilu 2026. godine usvojena je mapa puta koja predviđa potpuno usklađivanje sa preostalim odredbama do marta 2027. godine i donošenje Nacionalnog plana obnove zgrada do kraja 2027. godine.
Kada se govori o strateškom planiranju, Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), kojim su utvrđeni energetski i klimatski ciljevi Crne Gore do 2030. godine, usvojen je u decembru 2025. godine.
Napredak je ostvaren i u oblasti radijacione i nuklearne bezbjednosti, usvajanjem pratećih podzakonskih akata u decembru 2025. godine. Ipak, Evropska komisija ukazuje na potrebu za jačanjem administrativnih i tehničkih kapaciteta, kao i za razvojem sveobuhvatnog programa upravljanja radioaktivnim otpadom, uključujući njegovo konačno odlaganje.
U oblasti energetskih mreža, Crna Gora je u februaru 2026. godine usvojila Zakon o prekograničnim projektima energetske infrastrukture, čime je uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskom Uredbom o transevropskim energetskim mrežama (TEN-E).
Važan korak predstavlja i puštanje u probni rad crnogorskog dijela Transbalkanskog elektroenergetskog koridora u julu 2026. godine. Ovaj dio mreže povezuje Termoelektranu Pljevlja sa trafostanicom Lastva dalekovodom od 400 kV, čime se unapređuju mogućnosti prenosa električne energije i regionalnog povezivanja.
Napredak je ostvaren i u razvoju druge elektroenergetske interkonekcije između Italije i Crne Gore. Projekat izgradnje dodatnog podmorskog kabla jednosmjerne struje snage 600 MW, koji bi udvostručio postojeći kapacitet povezivanja dvije zemlje, dobio je u aprilu 2026. godine status Projekta od zajedničkog interesa.
Energetski portal
