Tokom prvog dana konferencije Energetska nedjelja Zapadnog Balkana 2024, koja se održava 9. i 10. oktobra u Crnoj Gori, organizovan je i panel pod nazivom “Snalaženje u tržišnim izazovima: od obezbjeđenja zemljišta do balansnih uslova”.
Učesnici panela govorili su o izazovima sa kojima se investitori na ovim prostorima susreću, kao i o neophodnim promjenama legislative koje mogu dovesti do povoljnijih uslova za razvoj sektora obnovljve energije.
Kada je u pitanju funkcionisanje tržišta električne energije, gederalni direktor srpske berze električne energije SEEPEX, Miloš Mladenović, napominje da je za reformu tržišta, koja će osigurati efikasniju implementaciju OIE projekata, neophodna decentralizacija i demokratizacija ekonomije.
Franciska Hedrik, viša menadžerka projekata u kompaniji NOTUS energy, kaže da je ova kompanija prisutna u zemljama Balkana gdje ostaje istrajna u razvoju OIE projekata. Međutim, kvalitet brojnih projekata bio je ispod očekivanog, a jedan od razloga za to je problem koji stvara proces izdavanja dozvola.
“Ako bliže sagledate ove projekte, oni su se decenijama razvijali. U međuvremenu, dozvole su prestale da važe, a tehnologija je zastarila. Izdavanje dozvola je jako zahtjevno i nema centralizivane tačke za nas, developere. Nije lako pronaći jasnu strukturu kakav treba biti proces izdavanja dozvola i to dovodi do kašnjenja. Razmjena informacija između nadležnih organa nije dobra”, precizirala je Hedrik.
Pročitajte još:
- Energetska nedjelja Zapadnog Balkana 2024 – saradnjom do energetrske transformacije
- SEE ENERGY 2024 – Biznis energetska konferencija sa panel diskusijama i radionicama
- Crna Gora: Novi Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora
A pored ovog problema, viša savjetnica u kompaniji Hyundai Engineering, Neda Lazendić, otkriva još jednu komplikaciju koja koči energetsku tranziciju regiona. Prema njenim riječima, usvajanje Zakona o obnovljvim izvorima energije iz 2021. godine privukao je veliki broj investitora jer je ocijenjen kao atraktivan za realizaciju projekata. Međutim, dogodilo se to da je Zakon privukao preveliki broj investitora, odosno srpski operator prenosnog sistema primio je u periodu od 2021. i 2023. godine preveliki broj zahtjeva što je dovelo do ugrožavanja stabilnosti elektroenergetskog sistema zemlje.
“Kao rješenje ovog problema usvojena su nova pravila o priključenju na prenosni sistem, pa je tako investitor sada, uz zahtjev za izradu studije priključenja, u obavezi da obezbijedi i finansijska sredstva u iznosu od 25.000 eura po megavatu”, ističe Lazendić i dodaje da se na taj način može vidjeti koji investitori su zaista finansijski potentni da projekat realizuju u najkraćem mogućem roku.
Generalni direktor kompanije MT-KOMEX, Miloš Kostić, rekao je da je njegova kompanija mahom radila na projektma koji se priključuju na distributivni sistem i izrazio nadu da će nova mrežna pravila dodatno iskristalisati ko su ozbiljni investitori kako bi se smanjili zastoji u razvoju OIE projekata.
“Mi smo kao kompanija krenuli u razvoj solarnih elektrana još 2009. godine, uspjeli smo da razvijemo tada prvi projekat u Srbiji koji je bio u skladu sa zakonima iz 2009. godine. Tada je bilo samo pet megavata izgrađeno na zemljištu, a mi smo uspjeli da izgradimo dva megavata i to je tada bio dio fid-in tarife. Kasnije je nastao zastoj u svim tim investicijama jer je cijena električne enegrije u našoj državi bila oko 55 eura/MWh što nije pokrivalo ulaganja u tako zahtjevne tehnologije u to vrijeme. Prelomna tačka desila se 2019. godine kada je mogao bilo ko da ulaže u OIE”, kaže Kostić.
Posvećenost kompanije MT-KOMEX realizaciji projekata OIE ogleda se i u tome što su se zahtjevi za izdavanje dozvola odnosili isključivo na zemljišta za koje je bilo izvesno da će urbanističko-tehnička dokumentacija biti uredna.
“Mi smo kupili 74 hektara u Lapovu i tada počeli da realizujemo dva projekta. Podnosili smo zahtjeve isključivo za zemljište za koje smo znali da ćemo moći da riješimo urbanističko-tehničku dokumentaciju kako bi naši projekti što prije zaživjeli. To smo dokazali i prošle godine sa tri projekta – za dva smo dobili aukcijsku cijenu i oba projekta su izgrađena”, istakao je Kostić.
Pored ovog panela, prvi dan konferencije bio je posvećen i temama kao što je tranzicija sa uglja na Zapadnom Balkanu, ulaganjima u otpornost mreže i tehnologije skladištenja energije, kao i strategijama za regionalnu integraciju. A učesnici drugog dana konferencije baviće se ne manje važnim temama kao što je oblikovanje politika u sektoru OIE, otključavanje izvora finansiranja projekata i promovisanje povjerenja investitora.
Energetski portal
